Kineski proizvodni sektor, koji je godinama pokazivao izuzetnu otpornost na trgovinske pritiske i američke tarife, ponovo je pod velikim pritiskom. Ovaj put, glavni uzroci nestabilnosti nisu političke odluke, već rastuće cijene nafte i dramatični poremećaji u brodarstvu uzrokovani sukobima na Bliskom istoku. Trenutni poremećaji su već ostavili traga na fabričke narudžbe, troškove proizvodnje i nivo zaposlenosti, što je dovelo do rastućeg nezadovoljstva radnika, piše Deutsche Welle a prenose Financije.hr.
Situacija je toliko ozbiljna da se stručnjaci pitaju hoće li ovaj talas nestabilnosti imati dublji uticaj na globalne lance snabdijevanja od same pandemije COVID-19, koja je prvi put jasno otkrila opasnu ovisnost svijeta o kineskoj proizvodnji.
Tankeri koji su nekada prolazili kroz Hormuz sada se preusmjeravaju oko Rta dobre nade, produžujući putovanje za hiljadu nautičkih milja i čak dvije sedmice.
Ova promjena rute, zajedno s porastom premija osiguranja od ratnog rizika, direktno se odražava na više cijene energije, hemikalija i gotovih proizvoda, prisiljavajući vlade širom svijeta da revidiraju svoje prognoze inflacije.
Suočene s neizvjesnošću, kompanije mijenjaju svoje dugoročne strategije. Prema istraživanju Allianz Trade-a provedenom na 6.000 kompanija, gotovo dvije trećine ispitanika izražava duboku zabrinutost zbog rasta cijena energije i roba, a istraživanje prenosi i BBC.
Kao odgovor na ove izazove, primjetan je trend ubrzavanja procesa poznatih kao reshoring i nearshoring: premještanje proizvodnje bliže matičnim zemljama ili stabilnijim susjednim zemljama.
Pročitajte još:
Ova promjena je posebno izražena u Evropi. Kompanije koje su se nekada isključivo oslanjale na Kinu sada usvajaju pristup dodavanja barem još jedne zemlje u svoj lanac snabdijevanja kako bi smanjile rizik.
Dok zemlje poput Indije, Indonezije, Vijetnama i Malezije imaju najviše koristi od ovog trenda, raste i interes za Evropu kao destinaciju za reproizvodnju.
Kao dodatna mjera opreza, fabrike su počele masovno povećavati svoje zalihe. Prema podacima softverskog giganta GE, nivoi zaliha u fabrikama dostigli su najviši nivo u posljednje tri godine.
