Građani se sve više kreditno zadužuju

Odobreni krediti banaka za devet mjeseci iznosili su 5,36 milijardi eura, podaci su Centralne banke Crne Gore. U odnosu na prošlu godinu to je više za 16,28 odsto. Banke su najviše kreditirale nefinansijski sektor i stanovništvo, koji zajedno čine 75,89 odsto ukupnih kredita, navodi se u izvještaju CBCG.

Prema podacima Ministarstva finansija, u prvoj polovini ove godine, kreditno zaduženje građana i privrede povećano je za čak 49 odsto. To je, smatra, predsjednik Crnogorske unije poslodavaca Vasilije Kostić, rezultat više faktora, kao što su povećanje zarada i penzija, što je, vjeruje, „naduvalo“ inflacioni balon.

„To je značajno poboljšalo kreditnu sposobnost građana, što su oni iskoristili da od banaka traže veći iznos potrošačkih kredita“, ističe Kostić i napominje da se zadužuju i nova zaposlena lica, koja do sad nijesu bila sposobna za kreditno zaduživanje.

Iz Udruženja banaka zaduženja građana opravdavaju povoljnijim uslovima i nižim kamatnim stopama. Iz Centra za zaštitu potrošača, upozoravaju da informisanost građana i dalje nije na zadovoljavajućem nivou.

Najbrojniji nenamjenski krediti

Građani se najviše interesuju i zadužuju za nenamjenske gotovinske kredite, i oni čine oko 45 odsto. Stambeni krediti su na drugom mjestu po zaduživanju građana, njihov udio je preko 35 odsto, dok 7,8 odsto građana refinansira kredite. Mala razlika u procentima, gore-dolje, zavisi od kvartala, objašnjava Bratislav Pejaković, generalni sekretar Udruženja banaka.

Iz Centra za zaštitu potrošača ističu da su se građani u ovoj godini više zaduživali u odnosu na isti period prošle godine.

„Zaduživanje građana znatno raste u odnosu na prošlu godinu. Baš je veliki procenat zaduživanja, skoro 45 odsto u odnosu na prošlu godinu“, kazala je za Biznis.me, Olga Nikčević , predsjednica Centra za zaštitu potrošača.
Iako banke detaljno informišu klijente o uslovima kredita, Nikčević upozorava da građani moraju biti više odgovorni i edukovani prije zaduživanja.

„Potrošač mora biti detaljno informisan oko kredita, što njie baš tako jednostavno. To jeste zadatak banke, ali i samog potrošača prije nego uđe u zaduživanje. Treba dobro da poročita sve uslove pod kojima diže kredit, ali i da se raspita oko svojih obaveza za otplatu kredita“, u tome je, navodi naša sagovornica, ključ odgovornog zaduživanja kako kredit ne bi postao teret. Upozorava da napisano „sitnim slovima“ u Ugovoru, građani moraju strpljivo pročitati, jer upravo u tim redovima su stavke od značaja za njih.

Zakon o potrošačkim kreditima – garant za banku i klijenta

Zakon o potrošačkim kreditima donesen je 12.februara 2025.godine, a dvije sedmice kasnije i stupio na snagu. Njime se uređeni uslovi i način zaključivanja ugovora o potrošačkim kreditima, kao i druga pitanja od značaja za kreditiranje a prvenstveno prava i obaveze potrošača i kreditora.

Donošenjem ovog zakona, potrošači u Crnoj Gori imaju znatno veću zaštitu, a pravni okvir za ovu oblast je usklađen sa standardima EU, čime se potrošačima osiguravaju pravedniji uslovi i veća sigurnost prilikom uzimanja kredita.

Ključne prednosti za potrošače uključuju:

• ukidanje naknada za obradu i prijevremenu otplatu stambenih kredita, što direktno poboljšava finansijski položaj potrošača;
• ograničavanje kamatnih stopa, osmišljeno da zaštiti potrošače od ekstremno visokih kamatnih stopa, koje mogu značajno ugroziti njihov finansijski položaj;
• procjenu kreditne sposobnosti po kojoj su kreditori obavezni da uspostave procedure za rano prepoznavanje potrošača koji bi mogli imati poteškoće u plaćanju, te da uspostave kontakte sa njima kako bi se pronašla najbolja rješenja za nastavak otplate kredita;
• zaštitu u slučaju poteškoća, što uključuje obavezu da kreditor predloži mjere za olakšanje otplate ugovora u specifičnim okolnostima, ukoliko se suoči sa finansijskim poteškoćama;
• bolju informisanost, koja podrazumeva da novi zakon propisuje strože zahtjeve za informisanje potrošača, posebno kada je riječ o stambenim kreditima, pa su kreditori dužni da potrošačima predoče sve relevantne informacije na jasan i razumljiv način, omogućavajući im da donesu odluke zasnovane na potpunoj informisanosti.
  .