Američki predsjednik Donald Trump dočekaće danas kineskog predsjednika Xi Jinpinga u Bijeloj kući na raskošnom državnom samitu za koji se očekuje da će obilovati simbolikom, ali donijeti malo konkretnih rezultata, dok oba lidera nastoje da pokažu stabilnost odnosa uprkos dubokom rivalstvu koje postoji u pozadini.
Biće to njihov drugi susret ove godine kao lidera dvije najveće svjetske ekonomije, ali i prva Xijeva posjeta Vašingtonu poslije više od decenije, javlja Reuters, prenosi Forbes.
Trump je Xija dočekao po dolasku u srijedu uveče, što je prvi put u posljednjih 11 godina da je američki predsjednik dočekao stranog lidera u vojnoj bazi Joint Base Andrews. Posljednji put to se dogodilo 2015. godine, kada je predsjednik Barack Obama dočekao papu Franju, prema podacima C-SPAN-a, koji prati predsjedničke događaje.
U izjavi po dolasku, koju je prenijela kineska agencija Xinhua, Xi je izrazio nadu u stabilnije odnose sa Sjedinjenim Državama, rekavši da bi Peking i Vašington trebalo da budu „partneri, a ne rivali“ i da se „istorijska logika mirne koegzistencije“ dvije zemlje nije promijenila.
Za Trumpa, koji uživa u ceremonijama i pridaje veliki značaj odnosima sa moćnim liderima, ova posjeta je podjednako pitanje nacionalnog prestiža koliko i prilika za diplomatiju sa visokim ulozima.
Američki predsjednik želi da uzvrati na svečani doček koji je dobio u Kini u maju i impresionira Xija ceremonijom koja će obuhvatiti južni travnjak Bijele kuće, svečani sprat i Ružičnjak.
Ne očekuju se veliki rezultati
Analitičari navode da će konkretni rezultati vjerovatno biti ograničeni na produženje trgovinskog primirja koje ističe u novembru i dogovor da se razmotre prijetnje koje predstavlja vještačka inteligencija.
Američki ministar finansija Scott Bessent, rekao je za Fox News u srijedu, nakon razgovora sa kineskim vicepremijerom He Lifengom, da su se dogovorili da do 10. januara produže sporazum kojim je zaustavljen trgovinski rat tokom kojeg su međusobne carine premašile 100 odsto.
Ljudi upoznati sa planovima navode da bi razgovori mogli rezultirati i sporazumima o smanjenju pojedinih carina, borbi protiv trgovine drogom i proširenju dijaloga između vojski, dok se očekuje da će Trump tražiti oslobađanje Amerikanaca i drugih osoba pritvorenih u Kini.
Bivši zamjenik američkog državnog sekretara Kurt Campbell rekao je da je samit manje usmjeren na suštinske pregovore, a više predstavlja priliku da dvojica snažnih lidera demonstriraju moć.
„Ovo je zaista istorijska reinkarnacija onoga što se u davna vremena često nazivalo pojedinačnim dvobojem – dva veoma moćna čovjeka, od kojih svaki predstavlja svoju civilizaciju, odmjeravaju snage i suočavaju se jedan s drugim“, rekao je Kembel.
Održavanje stabilnih odnosa
Čini se da je Xi u snažnijoj poziciji, nakon što je nadgledao snažan rast kineske trgovine i zadržao kontrolu nad snabdijevanjem rijetkim zemnim mineralima, što mu daje značajan pregovarački adut, navodi Reuters.
Obojica lidera vide korist u održavanju stabilnih odnosa, dok je Trump suočen sa nepopularnim ratom u Iranu, a Xi sa domaćim ekonomskim izazovima.
Međutim, ispod površine postoje pitanja koja bi mogla ponovo da podstaknu tenzije, uključujući sporove oko Tajvana, kontrole izvoza i vještačke inteligencije.
Tajvan, demokratski uređeno ostrvo na koje Kina polaže pravo, najspornije je od tih pitanja.
Američki saveznici u Aziji zabrinuti su da bi Trump mogao biti spreman da ublaži podršku Vašingtona Tajpeju kako bi obezbijedio ekonomske ustupke Kine.
Očekuje se da će Xi tražiti od Trampa da zaustavi prodaju oružja Tajvanu, a to bi mogao učiniti tokom planirane zajedničke posjete američkom Nacionalnom arhivu u petak, rekli su Reutersu izvori upoznati sa planovima. Zauzvrat, Kina nudi pomoć u vršenju pritiska na Iran, dodali su izvori.
Nakon samita u maju, Trump je rekao da je paket prodaje oružja vrijedan oko 14 milijardi dolara stavio na čekanje i nazvao ga „veoma dobrim pregovaračkim adutom“.
Lideri će vjerovatno razgovarati i o ratu u Iranu, ali za sada ima malo naznaka da je Peking spreman da izvrši pritisak na svog saveznika kako bi prihvatio američke zahtjeve, uprkos poremećajima koje je sukob izazvao u snabdijevanju energentima i trgovini.
Veće su šanse za napredak u trgovini.
Trump želi trgovinske uspjehe uoči izbora za Kongres na polovini predsjedničkog mandata, a američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer rekao je ovog mjeseca da će dvije zemlje objaviti „neke dogovore u vezi sa poljoprivredom i necarinskim barijerama“.
Greer je u ponedjeljak rekao da Kina napreduje u ispunjavanju obaveze da kupi 200 aviona od Boeinga, ali nije nagovijestio da su blizu dodatne narudžbe.
Pročitajte još:
Analitičari navode da bi vještačka inteligencija mogla biti oblast saradnje, imajući u vidu njen značaj za nacionalnu bezbjednost, ekonomsku konkurentnost i vojne sposobnosti, kao i zajedničku zabrinutost SAD i Kine zbog moguće zloupotrebe.
Besent je tokom vikenda razgovarao o AI-ju sa He Lifengom, dok je američki državni sekretar Marco Rubio) rekao da postoje početna razmišljanja o „nečemu sličnom vrućoj liniji kakvu smo imali tokom Hladnog rata“, kako bi se izbjegli opasni incidenti koji bi „mogli uticati na ekonomije ili društva, pa čak i dovesti do sukoba između država“.
Međutim, analitičari ocjenjuju da će žestoka konkurencija u oblasti vještačke inteligencije vjerovatno ograničiti prostor za bilo šta više od simboličnih dogovora.
Na listi gostiju za državnu večeru u četvrtak nalaze se izvršni direktori i tehnološki lideri poput Tima Cooka iz Apple-a, Jeffa Bezosa iz Amazona, Sundara Pichaia iz Alphabeta, Sama Altmana iz OpenAI-ja, Elona Muska iz Tesle i Jensen Huanga iz Nvidie.
Ipak, uprkos tako impresivnoj listi gostiju, ljudi upoznati sa američkim planovima navode da će Trump vjerovatno zadržati stroga ograničenja na izvoz američke tehnologije, koja Xi želi da budu ublažena.
