Hitna pomoć za poljoprivrednike, veća fleksibilnost u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP), podsticaji za organska gnojiva i plan za jačanje domaće evropske proizvodnje.
Evropska komisija je u utorak predstavila novi akcioni plan za gnojiva u nastojanju da se uhvati u koštac s novom fazom rastućih troškova koje Brisel vidi kao prijetnju ne samo poljoprivrednom sektoru, već i sigurnosti hrane i strateškoj autonomiji Unije, prenosi SEEbiz.
Inicijativa dolazi u kontekstu obnovljene nestabilnosti na energetskim tržištima i geopolitičkih tenzija koje podstiču pritisak na cijene sirovina i poljoprivrednih inputa. Prema Komisiji, posljednje godine su pokazale da velika zavisnost Evrope od uvoza čini sektor ranjivim na vanjske šokove.
„Situacija je postala još hitnija“, objasnio je evropski komesar za poljoprivredu Christophe Hansen tokom konferencije za novinare nakon sastanka Kolegijuma komesara. Hansen je naglasio da je rad na planu započeo prije nekoliko mjeseci, prije najnovije krize na Bliskom istoku, ali da je pogoršanje međunarodne situacije učinilo neophodnim ubrzanje vremenskog okvira.
Prema riječima komesara, gnojiva sada koštaju oko 70% više nego 2024. godine – godine u kojoj su poljoprivrednici već prijavljivali poteškoće u pokrivanju troškova proizvodnje.
„U nekim slučajevima, gnojiva čine i do 20% troškova proizvodnje“, rekao je Hansen, upozoravajući da bi trenutna neizvjesnost mogla podstaći mnoge poljoprivrednike da smanje površinu koju obrađuju.
Komisar je prepričao nedavni sastanak s francuskim poljoprivrednicima, od kojih mu je jedan rekao da razmatra napuštanje polovine svojih usjeva ako cijene ostanu nestabilne.
„Ovo je produktivno zemljište koje odbijam izgubiti“, rekao je Hansen, direktno povezujući pitanje gnojiva s evropskom sigurnošću hrane.
Problem cijene više od zaliha
Komisija naglašava da, barem u neposrednom roku, problem nije dostupnost.
„Trenutno nemamo problem sa snabdjevanjem; imamo problem s cijenom“, rekao je Hansen.
Kritična tačka je struktura evropskog tržišta. EU uvozi oko dvije trećine uree koja se koristi u poljoprivredi – jedno od najčešće korištenih gnojiva. To znači da se bilo kakve fluktuacije u globalnim cijenama energije ili međunarodnim isporukama direktno odražavaju na troškove koje snose evropski poljoprivrednici.
Veza s plinom ostaje centralna: prirodni plin je ključna sirovina za proizvodnju hemijskih gnojiva. Kada troškovi energije rastu, rastu i troškovi gnojiva.
Iako se napominje da je direktni uvoz s Bliskog istoka u ovom sektoru relativno ograničen – samo 2-3% od ukupnog iznosa, prema Hansenu – Brisel se boji indirektnih efekata na međunarodna tržišta i novih skokova cijena.
Preko 400 miliona eura?
Da bi se riješila kratkoročna kriza, Komisija namjerava mobilizirati novu podršku putem instrumenata ZPP-a.
Plan uključuje jačanje evropske poljoprivredne rezerve, kroz prijedlog koji će biti predstavljen u junu zajedno s amandmanom na budžet.
Trenutno je u rezervi dostupno nešto više od 200 miliona eura, ali je Hansen objasnio da Komisija ima za cilj da barem udvostruči taj iznos.
„Ovo je minimum“, rekao je komesar, precizirajući da bi ta cifra mogla premašiti 400 miliona eura ako Evropski parlament i države članice odobre povećanje.
Namjera izvršne vlasti je da resursi budu dostupni prije sljedeće sezone sjetve.
„Likvidnost mora stići kada poljoprivrednici donose odluke za sljedeću sezonu“, objasnio je Hansen.
Pored direktnog finansiranja, Brisel želi uvesti veću fleksibilnost u korištenju nacionalnih strateških planova ZPP-a.
Predstojeći zakonodavni paket omogućiće državama članicama da preusmjere nepotrošena sredstva prema novim instrumentima likvidnosti, povećaju avansna plaćanja ZPP-a i ojačaju podsticaje za poljoprivredne prakse koje smanjuju upotrebu tradicionalnih gnojiva.
Prioritetna ulaganja uključuju i preciznu poljoprivredu, koja bi trebala omogućiti ciljaniju upotrebu gnojiva i smanjiti ukupnu potrošnju.
Kladite se na gnojiva „Proizvedeno u Evropi“
Značajan dio plana usmjeren je na srednji i dugoročni period.
Komisija želi smanjiti strateške zavisnosti povećanjem evropske proizvodnje organskih, cirkularnih i gnojiva s niskim emisijama.
Identifikovane alternative uključuju digestate biogasa i biometana, biomasu algi, biostimulanse, organska gnojiva i sisteme za iskorištavanje azota i fosfora iz kanalizacionog mulja.
Prema Hansenu, Evropa nedovoljno koristi značajan dio vlastitog potencijala.
Ukoliko se bolje koriste, organska gnojiva dostupna na kontinentu mogla bi zamijeniti oko 20% hemijskih gnojiva koja se trenutno uvoze, tvrdio je komesar.
Pročitajte još:
Brisel takođe namjerava revidirati neka pravila kako bi olakšao upotrebu digestata i prilagodio primjenu Direktive o nitratima stvarnim potrebama farmi i lokalnim klimatskim uslovima.
Tokom konferencije za novinare, Hansen je takođe odbacio ideju o suspenziji Mehanizma EU za prilagođavanje ugljika na granicama (CBAM), kako su tražili neki poslanici u Evropskom parlamentu.
Prema riječima komesara, ukidanje sistema bi riskiralo daljnje povećanje ovisnosti Evrope o uvozu i slabljenje domaće proizvodnje.
„Moramo očuvati evropsku proizvodnu strukturu“, rekao je, podsjećajući da je posljednjih godina nekoliko evropskih fabrika smanjilo ili zaustavilo proizvodnju zbog vanjskog konkurentskog pritiska.
Međutim, Komisija je najavila da će analizirati kako se troškovi povezani sa CBAM-om i ETS sistemom odražavaju na cijene gnojiva i, posljedično, na cijene hrane.
Više transparentnosti i praćenja
Plan takođe predviđa stvaranje novog evropskog partnerstva za lanac snabdijevanja gnojivima, koje će okupiti proizvođače, poljoprivrednike i države članice kako bi se poboljšala koordinacija i predvidljivost tržišta.
Brisel takođe namjerava ojačati praćenje sektora putem sistema ranog upozorenja i nadogradnje Evropske opservatorije za gnojiva, koja će nastaviti prikupljati podatke o cijenama, zalihama i tržišnim trendovima.
Za Komisiju, ono što je u pitanju ide dalje od jednostavne podrške poljoprivrednom sektoru.
„Odlučili smo da na prvo mjesto stavimo našu stratešku autonomiju, sigurnost hrane i konkurentnost“, zaključio je Hansen.
