Sudeći po ugovoru koji je Uprava za državnu imovinu (UDI) kojom rukovodi Koča Đurišić, krajem januara potpisala sa novosadskom kompanijom Advanced Geospatial Solutions (AGS), do sredine iduće godine trebalo bi da bude završen registar državne imovine vrijedan oko pola miliona eura sa PDV-om.
Ipak, da li će to tako biti i što će konkretno podrazumijevati registar Pobjeda nije uspjela da sazna, jer iz Uprave nijesu odgovarali na pitanja tog lista. Nijesu dobili ni odgovor da li će do kraja maja iduće godine biti spremno samo softversko rješenje ili će već u tom trenutku biti poznato kojom imovinom država raspolaže i koliko ukupno vrijedi.
Kašnjenje
Uprava nije zvanično obavijestila javnost o početku izrade registra, iako je riječ o značajnom projektu i obavezi koju Crna Gora zakonski ima još od 2009. godine. Do sada je Državna revizorska institucija (DRI) u više navrata ukazivala na kašnjenje u uspostavljanju tačnog i sveobuhvatnog registra nepokretnosti.
Ugovorom je predviđeno da se ovaj posao završi u roku od 15 mjeseci od dana zaključenja, što znači da taj rok ističe krajem aprila iduće godine. Ukoliko su rokovi iz ugovora ispoštovani, prva faza koja podrazumijeva detaljnu specifikaciju sistema je trebalo da bude završena četiri mjeseca od potpisivanja ugovora, odnosno krajem maja ove godine. Tada je trebalo da počne da teče rok od osam mjeseci za završetak beta verzije sistema, nakon čega bi u trećoj fazi, koja traje tri mjeseca, bila instalirana produkciona verzija sa korisničkom obukom. Ugovorom je planirana i fazna isplata, pa je kompanija AGS nakon prve faze trebalo da dobije 30 odsto sredstava, nakon druge 40 odsto i još 30 odsto po završenom poslu. Ipak, kako je Uprava za državnu imovinu ignorisala naša pitanja koja su dva puta poslata, nemamo informaciju da li se ovaj projekat odvija po planiranoj dinamici.
Na tender raspisan polovinom oktobra prošle godine javila se i beogradska kompanija Planetsoft, ali je njihova ponuda odbijena kao neispravna, jer nije ispunjavala kadrovske uslove. Za tender vrijedan oko pola miliona eura, traženo je da ponuđač ima realizovane slične ili iste poslove ukupne vrijednosti od najmanje 200.000 eura bez PDV-a. Kao reference odnosno dokaze da zadovoljava te uslove preduzeće AGS je dostavilo potvrde o održavanju i unapređenju e-Terrasoft sistema vrijednosti od po 70.000 eura godišnje, za što je nekoliko posljednjih godina zaključivao ugovore sa crnogorskom Upravom za nekretnine. Ova kompanija je posljednji ugovor za održavanje i unapređenje ovog softvera sa Upravom za nekretnine potpisala krajem novembra prošle godine.
Eksel registar
DRI je u reviziji o upravljanju registrom nepokretnosti državne imovine iz 2023. godine ukazala da je uspostavljanje registra kojim bi se omogućilo efikasno upravljanje imovinom još u ranoj fazi te da nedostaju i normativni okviri za sprovođenje aktivnosti iz Programa reformi upravljanja javnim finansijama do 2026. godine, te podaci o procijenjenoj vrijednosti nepokretnosti.
– I pored činjenice da je tadašnja Uprava za katastar i državnu imovinu u prvom kvartalu 2023. godine objavila registar nepokretnosti državne imovine kao javnu elektronsku bazu podataka te da je Vlada usvojila Program reforme upravljanja javnim finansijama u kojem su definisani operativni ciljevi, aktivnosti i vremenski rokovi vezani za uspostavljanje kompletnog registra imovine, DRI je ocijenila da postupak uspostavljanja i upravljanja registrom nepokretnosti državne imovine još nije u dovoljnoj mjeri uspješan – navodi se u tadašnjoj reviziji.
To, pak nije bila prva revizija po ovom pitanju, imajući u vidu da je još 2019. godine DRI ukazala da tadašnje Ministarstvo finansija i Uprava za nepokretnosti nijesu obavljali adekvatan nadzor nad realizacijom Ugovora o nabavci proširenja SAP sistema i eksterne aplikacije za evidenciju državne imovine iz 2014. godine. Ministar finansija u to vrijeme je bio Radoje Žugić. To je, kako su utvrdili u reviziji, za posljedicu imalo da sistem nikada ne profunkcioniše, iako je plaćen 250.000 eura. Takvoj situaciji je doprinijelo i to što se popis u institucijama nije sprovodio na odgovarajući način pa ni podaci nijesu bili tačni i potpuni.
U izvještaju o realizaciji preporuka koju je Žugićev nasljednik Darko Radunović tada dostavio DRI, kao opravdanje za nezavršen posao navodili su i problem razgraničenja između države i opština.
Nezavršen posao
Posljednja revizija uspjeha koju je DRI sprovela 2023. godine pokazala je da je tadašnja Uprava za katastar i državnu imovinu kojom je tada rukovodio Koča Đurišić, koji je trenutno i na čelu Uprave za državnu imovinu, objavila javnu elektronsku bazu, ali da su za unos podataka uglavnom korišćeni podaci iz katastra, a da su službenici obišli samo 1,5 odsto od ukupno evidentiranih nepokretnosti.
Pročitajte još:
Da je ovaj posao nezavršen te da je neophodno preduzeti aktivnosti kako bi se uspostavio registar, za što je potrebna procjena vrijednosti, revizori su ponovo ukazali i u reviziji završnog računa budžeta za prošlu godinu.
Zakon o državnoj imovini još od 2009. godine propisuje da bi registar trebalo da sadrži sve podatke o nepokretnosti, uključujući mjesto, parcelu, broj lista nepokretnosti, površine, terete i ograničenja, uz osnov sticanja prava i procijenjenu vrijednost imovine u trenutku evidentiranja, uz istovremenu usaglašenost sa katastarskim podacima.
Zakonom su bili propisani rokovi od godinu za popis i procjenu vrijednosti, uz dodatna tri mjeseca za uspostavljanje registra.
