Umjesto teretnih brodova, u Bijeloj se uspješno remontuju jahte

Kraj godine je prilika da se sumiraju poslovni rezultati. Dok mnoga preduzeća traže način kako da prevaziđu probleme, Brodogradilište za remont i refit superjahti Adriatik42, koje se nalazi na lokaciji bivšeg brodogradilišta u Bijeloj, u ovoj godini je realizovalo 50 projekata, dok se 21 plovilo trenutno nalazi na remontu u brodogradilištu.

„Među projektima realizovanim ove godine ističe se refit superjahte koja je dužinom u top pet odsto svjetske flote, a osam plovila vratilo se u Adriatik42 na ponovne refit radove u ovoj godini“, saopšteno je iz kompanije i podsjećaju da je Adriatik42 tokom 2025. godine realizovao značajna ulaganja u modernizaciju infrastrukture i razvoj brodoremontne djelatnosti u Crnoj Gori.

„Ova unaprjeđenja omogućila su brodogradilištu da ponudi zimski vez i skladištenje plovila, kako na otvorenom tako i u zatvorenom prostoru, kao i mogućnost zakupa radionica i kancelarijskog prostora za srodne biznise, čime se dodatno proširuje spektar usluga i stvara dodatna vrijednost za vlasnike jahti, menadžere i partnere iz industrije“, naveli su iz kompanije.

Izvršni direktor Adriatik42, Klaus Borgšulte uvjerava da je postignuti rezultat u tekućoj godini potvrda da kompanija može da odgovori najzahtjevnijim zadacima.

„Realizacija velikog broja projekata, povratak klijenata i ulaganja u infrastrukturu jasno pokazuju povjerenje koje tržište ima u tehničku stručnost našeg tima, pouzdanost i standarde realizacije projekata. Sa postojećim kapacitetima i planiranim ulaganjima u narednom periodu, te jasno definisanim strateškim pravcem, vjerujem da u iduću godinu ulazimo dobro pozicionirani za održiv rast i značajan uticaj u globalnom sektoru refita superjahti“, istakao je Borgšulte.

Od remonta teretnjaka do modernih jahti

Brodogradilište Bijela, osnovano je 1927. godine i predstavljalo je najveći centar za remont brodova na južnom Jadranu.

Kompanija je prošla kroz značajnu transformaciju. Vlada Crne Gore dodijelila je tridesetogodišnju koncesiju kompaniji Adriatic42, konzorcijumu koji čine PM Holdings LLC, Investiciona korporacija Dubaija (ICD) i Drydocks World Dubai.

Oni su prije tri i po godine počeli sa koncesionom djelatnošću na lokaciji nekadašnjeg brodogradilišta u Bijeloj. Tada je iz Vlade saopšteno da shodno odredbama ugovora, koncesionar je u obavezi da adaptira, rekonstruiše, izgradi, opremi i iskorišćava brodogradilišnu luku na koncesionom području u periodu od 30 godina, u skladu sa biznis i investicionim planom, kao i u skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.

Ugovorom je definisana i djelatnost izgradnje i opravki brodova, kao i remonta i održavanja jahti i megajahti. Ukupni planirani iznos investicije u prve tri godine je 20 miliona eura.

Ispraćaj dokova označio je kraj brodogradnje

Podsjećamo, zbog poreskog duga od 6,5 miliona eura u Brodogradilištu Bijela je u junu 2014. godine uveden stečaj. Radni vijek u tom kolektivu ostavio je Pero Popivoda koji se primakao desetoj deceniji. Svakodnevno sa klupe pored mora gleda Adriatik42, ali mu nedostaju puni dokovi i gatovi teretnih brodova sa svih strana svijeta.

„Nekada je teško bilo doći na red za remont jer Brodogradilište Bijela je bilo na visokom glasu među brodskim kompanijama. Tužan sam bio kad su Bijelu napustili veliki pa mali dokovi, sada mi ostaju fotografije da pokazujem mlađima, koje to mnogo i ne interesuje“, objašnjava Popivoda.

„Veliki dok, na kojem smo punih 40 godina remontovali brodove iz cijelog svijeta, kupila je litvanska kompanija za 11 miliona eura i on je prije devet godina napustio Bijelu na specijalnom holandskom brodu za prevoz teških tereta, prisjeća se naš sagovornik, i kaže, čini mu se da je to juče bilo. „Mali dok, dug 148 metara, kapaciteta podizanja deset hiljada tona i kapaciteta dizalica 2,7 tona, prodat je jedinom ponuđaču, turskoj kompaniji po cijeni od 2,1 milion eura“, priča nam Popivoda.

On je svjestan da je prodaja dokova značila definitivno gašenje brodoremontne djelatnosti u Bijeloj koja je zapošljavala hiljade radnika. U novoj firmi je znatno manje zaposlenih.

„Kada su odlučili da prodaju Brodogradilište u Bijeloj, navodno zbog zagađenja zaliva, ali i ulaska u EU, jer zahtijeva nove standarde, pitao sam se, ne samo ja, već mnogi, kako Hrvatska koja je članica Evropske unije ima nekoliko Brodogradilišta, i to nikom ne smeta. Sreća, pa su mnogi naši majstori pošli i tamo našli posao. I još nešto, nikad nije bila ekološka katastrofa zbog Brodogradilišta, poštovali su se standardi. Opasnije je danas raditi sa hemikalijama koje su hiljadu puta štetenije po zdravlje, da ne pominjem kruzere. No, o tome brinu drugi… kako, vidjećemo!“, poručio je vremešni Pero Popivoda.