Zakonom se uvode pravila rješavanja sporova između Crne Gore i drugih članica Evropske unije u slučaju različitog tumačenja i primjene ugovora i sporazuma, kojima je predviđeno otklanjanje dvostrukog oporezivanja dohotka i imovine, kao i prava i obaveza poreskih obveznika u slučaju nastanka sporova.
U skladu sa usklađivanjem zakonske regulative sa evropskim propisima, Vlada je u okviru seta poreskih zakona utvrdila i Predlog zakona o mehanizmima rješavanja poreskih sporova u Evropskoj uniji. Ovaj zakon stupa na snagu od momenta kada Crna Gora postane članica EU, prenosi Dan.
Tim zakonom uvode se pravila rješavanja sporova između Crne Gore i drugih članica Evropske unije u slučaju različitog tumačenja i primjene ugovora i sporazuma, kojima je predviđeno otklanjanje dvostrukog oporezivanja dohotka i imovine, kao i prava i obaveza poreskih obveznika u slučaju nastanka sporova.
– Donošenjem ovog zakona uspostavlja se efikasan okvir za rješavanje poreskih sporova u cilju ostvarivanja pravne sigurnosti i povoljnijeg poslovnog ambijenta, radi postizanja pravednijeg poreskog sistema – saopštili su iz Vlade.
Zakonom se predlaže da poreski obveznik ima prvo da podnese prigovor nadležnim organima država članica radi pokretanja postupka rješavanja spora. Prigovor mora biti podnijet u roku od tri godine od prijema prve inforamcije o postojanju postupaka koji mogu dovesti do oporezivanja koje nije u skladu sa međunarodnim pravilima.
Nadležni organ iz Crne Gore u roku od dva mjeseca od primanja prigovora mora potvrditi njegov prijem poreskom obvezniku, a u istom tom roku mora izvijestiti nadležne organe drugih država članica o prijemu prigovora.
Zakon predviđa da nadležni organ u Crnoj Gori ima rok od pola godine da odluči da li prihvata ili odbija prigovor, o čemu mora da obavijesti poreskog obveznika, kao i nadležne organe drugih država članica.
Ovim propisom nadležni organi država članica obavezuju se da u roku od dvije godine od posljednjeg obavještenja o prihvatanja prigovora pokušaju da riješe predmet spora procesom dogovaranja strana u sporu. Takođe, propisom se omogućava, uz obrazloženje države članice, produženje roka za rješavanje spora za godinu.
Novina koju donosi ovaj propis je osnivanje savjetodavne komisije. Ona se osniva na pisani zahtjev poreskog obveznika, a ukoliko države u sporu ne uspiju da postignu dogovor ili ako neka od njih odbije prigovor.
Savjetodavnu komisiju čine predsjednik, predstavnici nadležnih organa država i nezavisna lica koja moraju ispunjavati kriterijume propisne zakonom.
Komisija za rješavanje sporova dostavlja svoje mišljenje nadležnim organima država članica najkasnije šest mjeseci od dana svog osnivanja. Ovim propisom je predviđeno da komisija, zbog složenosti slučaja, može produžiti rok za tri mjeseca za dostavljanje svog mišljenja.
Nakon što savjetodavna komisija da mišljenje, nadležni organi imaju na raspolaganju šest mjeseci da postignu konačan dogovor oko spora.
Ali, ako se spor ni tada ne riješi, mišljenje savjetodavne komisije je obavezujuće.
– Ukoliko nadležni organi ne postignu sporazum o načinu rješavanja predmeta spora, mišljenje savjetodavne komisije ili alternativno-savjetodavne komisije za rješavanje sporova je obavezujuće – navodi se u predlogu zakona.
Zakon dozvoljava i mogućnost da nadležni organi država članica, umjesto savjetodavne komisije, osnuju alternativno-savjetodavnu komisiju za rješavanje sporova.
Pročitajte još:
Ovim zakonom predviđene su visoke novčane kazne za kršenje odredbi o obavezi čuvanja profesionalne tajne tokom postupka. Za pravna lica mogu biti izrečene kazne od tri do 40.000 eura, a nepoštovanja profesionalne tajne za odgovorna lica i fizička lica košta od jedne do četiri hiljada eura.
– Nadležni organ u Crnoj Gori obavještava Evropsku komisiju (EK) o mjerama koje je preduzeo radi sankcionisanja svih povreda obaveze tajnosti predviđenih članom 14 ovog zakona – predviđeno je predlogom zakonskog akta.
Crna Gora preuzima komunikaciju malih preduzeća i fizičkih lica
Ovim zakonskim rješnjem posebno se štite prava građana i malih preduzeća, koji nemaju administrativne kapacitete za složene međunarodne poreske postupke.
Naime, fizička lica ili mala preduzeća svoje prigovore i zahtjeve mogu podnositi samo crnogorskim organima, koji su zatim dužni da preuzmu komunikaciju sa ostalim državama članicama.
– Nadležni organ u Crnoj Gori izvještava nadležne organe svih drugih država članica u isto vrijeme i u roku od dva mjeseca od prijema tih obavještenja. Nakon što je izvještavanje učinjeno, smatra se da je poreski obveznik podnio obavještenje svim državama članicama sa danom tog izvještavanja – piše u predlogu zakona.
