Iako je premijer Milojko Spajić, nakon jučerašnjeg sastanka sa članovima i predstavnicima Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG), kazao da ,,su dogovorili sljedeće korake kako da se primijeni Euro model“, koji predviđa znatan rast minimalnih zarada od iduće godine, poslodavci su poručili da taj plan nema njihovu podršku, niti da su spremni da u ovom trenutku potpišu Opšti kolektivni ugovor (OKU).
Spajić je kazao da je najvažnije razumjeti okolnosti zbog kojih je Euro model donešen.
Benefiti od ulaska u EU
– Crna Gora će ulaskom u Evropsku uniju, pored svih benefita, dobiti i fiskalnu podršku. Imaćemo i mnogo veliko tržište koje se otvara našoj državi, 22.000 milijardi eura BDP-a postaje prostor koji crnogorska privreda može da iskoristiti – kazao je Spajić novinarima, nakon sastanka, prenosi Pobjeda.
Ovom mjerom, kako je dodao Spajić, pokušavaju da spriječe odliv građana iz Crne Gore po ulasku u EU.
– Vi znate da su mnoge zemlje koje su ulazile u EU gubile stotine, hiljade, milione radnika, u pojedinim slučajevima najproduktivnijeg dijela stanovništva koje je odlazilo na Zapad zbog većih zarada. Upravo ovakva jedna mjera bi pomogla privredi da spremno dočeka ulazak u EU, na jedinstveno evropsko tržište – smatra Spajić.
Dodao je da upravo zbog toga donose ovakve odluke.
– I upravo su hrabre odluke potrebne, jer smo naučili iz iskustva pojedinih zemalja članica EU koje su izgubile preko 20, neke i 25 odsto stanovništva, i nikada nijesu mogle da nadoknade. Pojedine zemlje koje su još 2004. godine pristupile EU dan-danas, znači 22 godine kasnije, još nijesu vratile sve svoje građane – kazao je premijer.
Sastanak sa čelnicima opština
Spajić je kazao da su od predstavnika opština na jučerašnjem sastanku dobili potvrdu da su spremni da zajednički sprovedu jednu ovako jaku reformu.
– U potpunosti su složne i kolege sa sjevera, koje možda najviše osjećaju taj problem odlaska radne snage sa naših prostora. Upravo smo targetirali i probleme koje ih tište. Potreban je, naravno, odgovor što se tiče privrede, kako da se primijeni ovaj model koji nije jedinstven, nego ćemo razgovarati sa posebnim granskim udruženjima, koje imaju svoje zahtjeve, svako svoje probleme – kazao je Spajić.
Kazao je da prvi put u istoriji Crne Gore država ima istovjetne podsticaje kao poslodavci, da povećaju promet i profite zajedno.
– Jer će država svoje prihode bazirati primarno na PDV-u, na većem prometu, odnosno većem profitu, zato što ćemo imati porez na dobit koji će biti devet i 15 odsto – kazao je Spajić dodajući da neće povećavati stopu PDV-a.
Predsjednik UPCG Slobodan Mikavica je kazao da su premijera upoznali kakve posljedice Euro model ima po privredu te da će ih najviše osjetiti mala preduzeća.
– Moguće je da dođe do negativnih situacija kao što su zatvaranje objekata, povećanje cijena gdje je to moguće do bjekstva u sivu ekonomiju – upozorio je Mikavica.
Saglasni su, kako je dodao, sa ciljem premijera da se u Crnoj Gori podigne standard građana te da sa zadovoljnim zaposlenima uđe u EU.
– Ipak, smatrali smo da je potrebno proaktivnije raditi zajedno sa Vladom, da se eliminišu poslovne barijere, da se prihodna strana aktivnih poreza koja je najavljena aktivira u narednom periodu i da svoje rezultate, a onda da ovaj cilj, koji je zajednički, zaživi. Sada imamo situaciju da prvo krećemo sa obavezama, sa većim zaradama, a da prihodna strana, odnosno sve ono što bi bili neki pozitivni efekti, izostanu – ocijenio je Mikavica.
Nema preduslova za veće zarade
Smatra da kao društvo nijesmo stvorili preduslove za ovako veliki iskorak, odnosno ovoliko podizanje zarada.
– Teret ovog programa pada na kompanije koje sada isplaćuju zarade od 600 eura. Vjerovatno je razlog tome da posluju u neprofitabilnom biznisu, možda u nekim djelovima teritorije koja nema taj obim ekonomije da mogu da daju veće plate. Njima je obaveza sada skoro dupla. Dakle, ne možete u par mjeseci tako veliki trošak zarada iznijeti i sačuvati svoj biznis, nadajući se da će se benefiti eventualno većih zarada, veće ekonomije, vama vratiti. To je prosto nemoguće – naveo je Mikavica stav poslodavaca.
Nada se da će u narednom periodu biti prostora da se još jednom razmotri ovo pitanje i sa socijalnim partnerima vidi održivost modela te da na taj način pokušaju da nađu kompromis kako bi Vlada dobila neku vrstu podrške, jer je u ovom momentu nema.
Na pitanje novinara da li je premijer predočio na osnovu kojih ekonomskih analiza tvrdi da će privrednici, na primjer na sjeveru, biti u mogućnosti da isplaćuju ovolike zarade bez otpuštanja, Mikavica je kazao da nije.
Najavio je da bi nakon razgovora i analiza sa članstvom UPCG, izvršni odbor trebalo da donese zvanične stavove u kojem pravcu mogu dalje pregovarati. Pozvali su i Vladu da još jednom analizira njihove argumente.
– Ne možete preko noći popraviti produktivnost. Možemo na način otpuštanja dijela zaposlenih, možemo na način investiranja u automatizaciju, smanjiti potrebu za radnom snagom, i na taj način podići tu produktivnost. Ali to ne možemo preko noći. Nama treba taj period, godinu – dvije uz podršku fondova i svega ostalog da bi stvarno preporodili svoju ekonomiju. A to treba i Vladi, da riješi probleme prekomjernog zapošljavanja i neefikasnosti i da te zarade stvarno onda imaju adekvatnu potporu u toj produktivnosti i efikasnoj administraciji – kazao je Mikavica.
Naglasio je da u ovakvim okolnostima ne mogu da potpišu ni novi Opšti kolektivni ugovor (OKU) niti produže stari, jer bi to stvorilo samo dodatni teret poslodavcima na već najavljeni paket zarada.
– Tako da bismo dobili još jednu veću neizvjesnost za privredu ukoliko bi se to desilo. Vi znate da OKU praktično povećava minimalnu cijenu rada u pravcu prosječne, jer obuhvata minuli rad, sve naknade i tako dalje. U ovom momentu mi nijesmo spremni za potpisivanje OKU dok ne iskristališemo do kraja zakonsko rješenje, čujemo i konačni stav, i na taj način možemo da procijenimo uticaj i OKU – kazao je Mikavica, dodajući da se predviđanjem tri minimalne zarade na neki način obesmišljavaju koeficijenti.
Nefer odnos Vlade
Predsjednik Skupštine UPCG Slaviša Šćekić je kazao da im najviše smeta način donošenja odluke o povećanju zarada.
– Poslije devet mjeseci intenzivnih pregovora, u kojima smo mi bili vrlo korektan socijalni partner, uz puno razumijevanja svega, umjesto predviđenih pet do deset odsto povećanja dobijemo povećanje od 108 posto. Nelogično, neracionalno i nefer da nas potpuno isključe iz procesa i da dođemo na gotovo, i da se sad mi bavimo time kako stići nekakve cifre – kazao je Šćekić.
Naglašava da nije ista situacija države i privrede, jer privreda finansira državu.
– Ovdje nije etatistički sistem, država ne finansira privredu. Najveći problem je zašto je odluka tako donijeta, jer šta da očekujemo sjutra ili za tri mjeseca? Iako je rečeno da je ovo treća reforma, nema programa, već nečije odluke, koju mi sad treba da nekako definišemo i da preživimo kao privreda i kao pojedinci i građani – kazao je Šćekić.
Smolović: Povećanje zarada ne smije se finansirati na račun razvoja manje razvijenih opština
Čelnici opština na sjeveru Crne Gore prisustvovali su sastanku sa predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem, povodom najavljenog programa Euro model. Predsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović saopštio je da privreda na sjeveru posluje u znatno težim uslovima, sa manjim tržištem i nižom profitabilnošću, zbog čega nagli rast troškova zarada može predstavljati ozbiljno opterećenje za veliki broj preduzeća.
Pročitajte još:
– Naš stav nije protiv povećanja zarada. Naprotiv. Ali povećanje zarada mora biti fiskalno održivo i ne smije se finansirati na račun razvoja manje razvijenih opština. Od Vlade očekujemo jasnu garanciju: nijedna opština ne smije biti fiskalno oštećena zbog primjene Euro modela – kazao je Smolović.
Prema njegovim riječima, lokalne samouprave suočavaju se sa dvostrukim pritiskom: smanjuju im se prihodi kroz izmjene sistema finansiranja, uključujući Egalizacioni fond i prihode od poreza na dohodak, dok im sa druge strane značajno rastu rashodi za zarade.
– Za Bijelo Polje, prema našim preliminarnim obračunima, samo povećanje zarada zaposlenih predstavlja dodatni godišnji trošak od oko 2,2 miliona eura. Zbog toga sam od predsjednika Vlade zatražio da se u zakon ugradi posebna kompenzaciona klauzula, kojom bi država garantovala da će lokalnim samoupravama nadoknaditi eventualni neto gubitak prihoda i povećanje rashoda nastalo kao direktna posljedica primjene Euro modela – naveo je Smolović, dodajući da je to posebno važno za sjever Crne Gore.
Prvi čovjek bjelopoljske opštine smatra da ukoliko se opštinama istovremeno smanje prihodi i značajno povećaju izdaci za zarade, bez mehanizma kompenzacije, neminovna posljedica biće da se sredstva iz kapitalnih budžeta preusmjeravaju na tekuću potrošnju i plate, što je, kako je kazao, neodrživo.
– Time bismo došli u paradoksalnu situaciju da reforma koja treba da zaustavi odlazak ljudi sa sjevera zapravo smanji sredstva za puteve, infrastrukturu, razvoj privrede i nova radna mjesta – upravo ono što je neophodno da bi ljudi ostali da žive na sjeveru – poručio je Smolović.
