Taman što se Vlada pohvalila da su utvrdili predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, te da se novine odnose i na korišćenje porodiljskog odsustva, kritike na predloženi tekst ne jenjavaju.To što premijer i ministri vide kao stvaranje „više balansa između posla i porodice, više transparentnosti u zaradama i sigurnosti na radnom mjestu“, žene i NVO organizacije prepoznaju kao prepreku.
Iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga kažu da predlog Zakona usklađuju sa pravnim tekovinama Evropske unije u okviru Poglavlja 19 – Socijalna politika i zapošljavanje, kao i sa međunarodnim konvencijama koje je Crna Gora ratifikovala. Iz tog resora su uvjereni da zakon jača položaj zaposlenog i uvodi jasnija i pravednija pravila na tržištu rada.
“Prvi put, očevi će imati pravo na 10 radnih dana odsustva zbog rođenja djeteta. Cilj je ravnopravnija podjela brige o djeci i jača povezanost očeva sa novorođenčetom”, navode iz Ministarstva i naglašavaju da će roditeljsko odsustvo uključivati najmanje dva mjeseca koja jedan roditelj ne može prenijeti na drugog. Time se podstiču očevi da koriste ovo pravo, a majkama se olakšava povratak na tržište rada”, istakli su.
Čim je vijest o izmjenama Zakona o radu u dijelu porodiljskog odsustva proširila među građanima, krenule su kritike. Da mjesta za paniku nema uvjerava ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naida Nišić. Objasnila je da će se norma koja se odnosi na zadržavanje roditeljskog odsustva od 365 dana, uključujući 60 dana neprenosivog dijela, dodatno razmatrati kroz pregovore sa Evropskom komisijom i socijalnim partnerima. Tvrdi da neće ugroziti ničija prava.
Udruženje Roditelji zatražilo je od premijera Milojka Spajića i resorne ministarke da hitno povuku predložene izmjene Zakona o radu, kojima se roditeljsko odsustvo za majke skraćuje na deset mjeseci, dok su dva mjeseca namijenjena isključivo očevima i neprenosiva su.
„Očekivali smo da će Vlada, osluškujući glasove roditelja i konkretne predloge, raditi na unaprjeđenju i produžavanju prava na roditeljsko odsustvo, a ne na njegovom skraćenju”, rekli su iz tog udruženja i naglasili da podržavaju veće uključivanje očeva u rani razvoj djeteta i usklađivanje sa Direktivom o usklađivanju porodičnog i poslovnog života roditelja i staratelja.
„Apsolutno smo protiv toga da se to sprovodi na račun uskraćivanja prava majki“, kazala nam je Kristina Mihailović, direktorica Udruženja Roditelji.
Poručila je da će, ukoliko Vlada ne povuče predloženo rješenje, predati poslaničkim klubovima amandmane kojima će tražiti zaštitu postojećeg trajanja roditeljskog odsustva. Naglasila je da se svakodnevno obraćaju zabrinuti roditelji i traže da se hitno zaustavi, kako oni tvrde, umanjenje stečenih prava.
Medojević: Skraćenje porodiljskog loše rješenje
Dok iz Udruženja Roditelji ukazuju na još jedan nedostatka predloženog Zakona koji, navode ne uzima u obzir ni specifične životne okolnosti – samohrane majke, porodice u kojima otac ne može koristiti pravo, porodice u specifičnim socijalnim ili zdravstvenim situacijama, predsjednica NVO „Banka hrane“ Marina Medojević, za Biznis.me, kaže da je taj tekst nemoguće primijeniti iz više razloga.
„Skracenje porodiljskog bolovanja majci sa 12 na 10 mjeseci nije unapredjenje zakona. Šta je sa majkama koje doje u toku ta dva mjeseca odsustva do godinu dana. Da su ocu dodali to odsustvo od dva mjeseca je razumljivo, ali ne po cijenu odvajanja majke od novorodjenčeta“, naglašava Medojević.
Navodi da Vlada treba da ide ka rjesenju 18 mjeseci bolovanja, te da je očeve moguće na neki drugi način angažovati jer, tvrdi ona, predloženi tekst nema nikakvo opravdanje.
„U potpuno pogrešnom kontekstu čuvaju budžet da ga porodilje ne oštete a pozivaju se na ravnopravnost“.
Što predloženi tekst zakona donosi
Iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga ističu da se novim tekstom zakona jača sigurnost zaposlenih i stabilnost radnih odnosa. Vodili su, tvrde, računa o svim kategorijama, a posebno ženama.
“Ovim izmjenama Zakona o radu želimo da pošaljemo jasnu poruku – zaposleni u Crnoj Gori mora imati dostojanstvo, sigurnost i pravo na ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Jačamo transparentnost, štitimo pravo na jednaku zaradu i stvaramo uslove da porodica i posao više ne budu suprotstavljene strane, već dio iste, zdrave društvene ravnoteže“, kazala je ministarka Naida Nišić.
U tom smislu predviđeno je fleksibilnije radno vrijeme i rad van prostorija poslodavca, korišćenjem informacionih tehnologija, transparentne zarade, jer će kandidati imati pravo da znaju početnu zaradu ili raspon zarade prije nego prihvate posao. Zaposleni, dodaju, neće trpjeti posljedice ako otkriju podatke o svojoj zaradi.
“Zaposleni će imati pravo da traže podatke o prosječnoj bruto zaradi u prethodnoj godini i prosjek zarada zaposlenih za rad iste vrijednosti. Ako postoji diskriminacija, zaposleni imaju pravo na naknadu materijalne i nematerijalne štete, a teret dokazivanja biće na poslodavcu”, objašnjavaju iz Ministarstva.
Pročitajte još:
Poslodavci sa više od 100 zaposlenih imaće obavezu da dostavljaju izvještaje o razlikama u zaradama između žena i muškaraca. Ako razlika bude veća od pet odsto i ne može se opravdati objektivnim i rodno neutralnim kriterijumima – moraće da se preduzmu mjere”, dodaje se. Uvodi se obaveza poslodavcima da vode posebnu evidenciju o zaposlenim osobama sa invaliditetom i da ih informišu o zaradi na pristupačan način.
Crna Gora nije institucionalno spremna za promjene
Centar za ženska prava namjeru zakonodavca da kroz novu normu o roditeljskom odsustvu podstakne očeve da učestvuju u brizi o djeci je dobra, ali upozoravaju da Crna Gora nije spremna da primijeni predložene izmjene.
“U Crnoj Gori trenutno funkcioniše 55 predškolskih ustanova (21 javna i 34 privatne), sa ukupno 25.932 upisane djece. U mnogim vrtićima broj djece po grupama značajno prelazi zakonom propisane granice za starosne uzraste, koja za djecu do jedne godine iznosi najviše osam po grupi, za uzrast od jedne do dvije godine najviše 12, itd. U praksi su grupe u pojedinim ustanovama znatno veće, a u javnosti su zabilježeni i primjeri grupa sa 50 do 80 djece”, navodi se u saopštenju.
Predlažu da se prethodno odradi jasno mapiranje i javno objavljivanje kapaciteta jaslica, sa planom povećanja mjesta za djecu do tri godine. Neophodno je, ističu, veće budžetsko ulaganje u proširenje predškolskih kapaciteta, posebno u opštinama sa najvećim pritiskom na sistem. U Crnoj Gori je broj očeva koji koriste roditeljsko odsustvo i dalje relativno nizak. Prije tri godine tu mogućnost koristila su 353 očeva, a prošle godine 70 više.
Kako je to regulisano u zemljama EU?
Rumunija nudi najviše dana odsustva, ukupno 746 dana. Nakon rođenja djeteta očevi mogu iskoristiti 15 slobodnih dana, a preostalh 621 dan, roditelji dijele kako im odgovara.I Letonija ima dobre uslove. Trajanje porodiljskog odsustva u toj zemlji je 740 dana od kojih 248 dana roditelji mogu da dijele.
U Sloveniji dobijaju 392 dana. Majkama je na raspolaganju 105 dana, a očevima 30. Oko preostalih 260 dana mogu da se dogovore ko će koristiti. Slično je u Bugarskoj, Austriji, Slovačkoj, Norveškoj…
Najkraće porodiljsko odsustvo ima Irska, tek 37 plaćenih dana, od kojih 27 za majke i 10 za očeve. Potom sijede Kipar, Švajcarska, Malta, Turska, Belgija i Holandija u kojima se broj plaćenih dana kreće od 72 do 100, tokom kojih prednjače majke u broju dana provedenih sa bebom.
