Samo otprilike jedno od deset malih i srednjih preduzeća (MSP) zapošljava strane radnike, izvještava njemačka novinska agencija (dpa). Mala preduzeća su posebno nevoljna. Za to postoji nekoliko razloga.
Prema studiji KfW banke, nešto više od jednog od deset malih i srednjih preduzeća u Njemačkoj (11,5 posto) zapošljava strane stručnjake. To su prvenstveno veće kompanije sa 50 ili više zaposlenih; 61 posto njih je izjavilo da ima strane stručnjake u svom osoblju, piše Fenix magazin, prenosi Poslovni.hr.
„Što je kompanija manja, to je manja vjerovatnoća da će strani stručnjaci igrati ulogu u njoj“, prema reprezentativnoj studiji razvojne banke KfW, koja je anketirala oko 13.000 kompanija, prenosi dpa.
„Trenutni period ekonomske slabosti znači da je nedostatak kvalifikovanih radnika manje izražen nego prije nekoliko godina“, rekao je glavni ekonomista KfW-a Dirk Schumacher. „Međutim, potražnja za kvalifikovanim radnicima će se ponovo povećati kako se ekonomija bude oporavljala.“
U anketi, 12,4 posto kompanija je izjavilo da odustaju od zapošljavanja stranih stručnjaka – uprkos potrebi za njima. Istovremeno, 45,5 posto kompanija je naglasilo da trenutno nemaju potrebu za stranim stručnjacima.
Nešto više od 69 posto kompanija navelo je jezičke barijere kao prepreku za zapošljavanje stranih radnika, dok se gotovo polovina (47,5 posto) žalila na birokratske i pravne prepreke. KfW je ukazao na često dugotrajne procedure za dobijanje dozvola boravka i radnih dozvola. Schumacher je pozvao na uklanjanje ovih prepreka s obzirom na demografske promjene i kontinuirani nedostatak kvalifikovane radne snage.
Pročitajte još:
Kompanije u industrijskom sektoru najvjerovatnije zapošljavaju strane stručnjake (21 posto). Slijede trgovina (14,3 posto) i građevinski sektor (13,3 posto), prema anketi provedenoj u januaru među kompanijama iz svih sektora s godišnjim prihodima do 500 miliona eura.
Gotovo da nema razlika između istočne i zapadne Njemačke. Na istoku udio firmi koje zapošljavaju strane stručnjake iznosi 9,6 posto – što je tek nešto manje od 11,9 posto zabilježenih na zapadu. Prema navodima KfW-a, ta je razlika prvenstveno posljedica industrijske strukture: zapadni dio ima veći udio većih malih i srednjih preduzeća u proizvodnom i uslužnom sektoru.
