Kreditno zaduživanje spas ili „dužničko ropstvo“

Crnogorski punoljetni građani su u 67 odsto slučajeva kreditno zaduženi, i taj procenat je znatno veći u odnosu na period prije pet godina. Za analitičara Dževdeta Pepića takav podatak je upozorenje i alarm za državu. Za Biznis.me kaže da je kreditno zaduživanje posljedica loše ekonomske politike.

„Mnogi su u Crnoj Gori jedva dočekali povećanje plate, kako bi se kreditno zadužili. Naročito je to bilo izraženo kod penzionera i onih sa manjim primanjima, a to je većinski dio građana Crne Gore. Oni su, bez obzira na bilo kakvu pripadnost, tako zapali u kreditno ropstvo“, ističe Pepić.

Kao glavnog krivca targetira glomaznu administraciju.

„Bez stvarne proizvodnje i jake privrede, a svjedoci smo da to Crnoj Gori nedostaje, ne možemo govoriti o povećanju plata. S jedne strane imamo brojnu administraciju i gradove bez jake privrede, što je i navelo građane, ali i državu, da žive od kredita“, upozorava Pepić i naglašava da su takvog stava gotovo svi ekonomski analitičari, pa i oni koji su se prije pet godina nadali boljitku i oporavku ekonomije.

„Zajednički stav ekonomskih analitičara, a posebno onih koji su branili prethodnu vladu od 30. avgusta, je ocjena vođenja ekonomije. Umjesto struke, ekonomiju nam vodi isključivo politika. Plašim se da smo ušli u veliku dužničku krizu i da većinski građani Crne Gore, ali i država, jer ja ne vidim drugog izlaza, ide direktno iz zaduženja u zaduženje, i to je velika opasnost za jedno društvo kao što je crnogorsko“, objasnio je za naš portal analitičar Dževdet Pepić.

Kamate visoke, plate niže od evropskih

I građani koje smo pitali, saglasni su da nije lako upravljati novcem, i to je, prema mišljenju mnogih, vještina koju treba razvijati od malih nogu. Ipak, zabrinjava ih to što su kamatne stope za potrošačke, keš i stambene kredite u Crnoj Gori značajno veće od onih u razvijenim evropskim zemljama, dok su plate i dalje znatno niže u poređenju sa tim državama. Istog mišljenja je i ekonomski analitičar Davor Dokić. Za portal Biznis.me ovako sagledava problem.

„Uvođenjem programa Evropa sad 2, premijer Milojko Spajić povećao je minimalac, i tako dao priliku građanima da se više zadužuju kod banaka. U međuvremenu je inflacija „pojela“ taj program (Evropa sad 2), a zaduženost građana je, naravno, porasla. Sad bi trebalo, po očekivanju građana, ponovo napraviti neki Evropa sad 3, a to u praksi znači gašenje vatre benzinom“, objasnio je Dokić, naglašavajući da podizanje zarada, bez rasta produktivnosti, vodi direktno u rast budžetskog deficita,javnog duga i inflacije.

Skoro 50 odsto građana ima nenamjenski kredit

Uprkos upozorenjima struke, građani su jedini spas za rješavanje finansijskih problema ili potreba našli u kreditnom zaduženju, gdje su mnogi, nesvjesno, ostali zarobljeni. Prema podacima Udruženja banaka Crne Gore, najviše se zadužuju preko nenamjenskih kredita, koji su najpopularniji kod građana i za njima je potražnja u stalnom porastu.

Prosječna rata za gotovinske kredite iznosi oko 200 eura, a njihov udio u zaduživanju građana je oko 45 odsto. Za refinansiranje obaveza kod banaka mjesečna rata je oko 240 eura, i njih ima oko 7,8 odsto. Najveća rata je za stambene kredite, oko 410 eura, sa učešćem od 35 odsto stanovništva, a tu je ujedno i najniža kamatna stopa.

Ekonomija države je, prema riječima analitičara Dževdeta Pepića, rastrzana poput politike, što prema njegovim riječima, ukazuje na slabost i uvjerljivost projekta Evropa sad 2.

„Na sajtu vlade je, tokom kampanje i prvih dana primjene Evropa sad 2, postojao kalkulator, koji je bio nekoliko mjeseci u opticaju, kako bi građani lakše i brže izračunali platu po novoj osnovici. No, brzo je nestao, i to jasno ukazuje i potvrđuje da su primanja u Crnoj Gori, plate i penzije, kao i kupovna moć stanovništva naglo opali. Često se pitam da li je u Crnoj Gori teže nezaposlenima ili zaposlenima, jer i sa ovakvim primanjima koja su i povećana veoma je teško preživjeti mjesec. Zbog toga su se desila velika zaduženja, gdje građani spas pronalaze u kreditima“, objašnjava Pepić.

Ističe da stanovništvo nije osjetilo boljitak ni od inflatornih mjera na pojedine artikle.

„Mjere nijesu pomogle, građani ne osjećaju uštedu u svom budžetu. Prije četiri godine, sa 450 eura, bolje se živjelo, nego danas sa platom od 1200 eura“, objašnjava Pepić.

Iako bankama prija kreditno zaduživanje građana, iz Centralne banke Crne Gore, savjetuju na odgovorno i umjereno podizanje kredita. Ukazuju i na potrebu bolje informisanosti i finansijske pismenosti, a koja podrazumijeva obrazovanje ljudi kako da troše svoj novac. Iako je to za mnoge „teška“ matematika, bankari su uvjereni da pravilnim planiranjem kućnog budžeta troškovi i rashodi mogu biti manji od prihoda koje građani imaju.

Informisanost građana na niskom nivou

Iz Centra za zaštitu potrošača neprekidno ukazuju da je informisanost građana i dalje na niskom nivou, te da je to i jedan od uzroka što je zaduživanje građana značajno veće iz godine u godinu. Zabrinjavajući, ali i opasan, je podatak da je u porastu broj građana koji kasne sa otplatom kredita, jer nijesu finansijski sposobni da vraćaju na vrijeme, što prema riječima Olge Nikčević, predsjednice Centra za zaštitu potrošača, dodatno obavezuje banke da detaljno informišu klijente, ali i da građani moraju biti odgovorni i edukovani prije zaduživanja.

“Najvažnije je da potrošač mora biti detaljno informisan oko kredita, što njie baš tako jednostavno. To jeste zadatak banke, ali i samog potrošača prije nego uđe u zaduživanje. Treba dobro da pročita sve uslove pod kojima diže kredit, a i da se raspita malo oko svih tih obaveza, koje su vezane za kredit i otplatu kredita“, naglasila je Nikčevićka.

Kreditno zaduživanje, za mnoge građane, je slatka muka, naglašava analitičar Dževdet Pepić.

„Tačno je da su se plate i penzije povećale i da je to mnogima dalo osnova da pojure u banke koj su velikodušno nudile kredite, koje su građani bezrezerno prihvatili kao da se ne moraju vraćati. Tako da mnoge familije sada više razmišljaju o tome kako da vrate dug, iako im je taj dug bio potreban. I sad je došlo na onu staru: kada se uzima kredit sve je super, ali je muka kada se vraća“, ističe Pepić.

On poziva nadležne u državi da se uključe u taj dio ekonomije jer, kako tvrdi, Crna Gora više ovako ne smije da se ponaša jer se novac enormno troši, nekad i nepotrebno, i postajemo, naglašava sagovornik našeg portala, nepravedno društvo.