Snažna potražnja za čipovima i opremom za vještačku inteligenciju podstakla je najveći rast izvoza Kine u više od pet godina. Ali dok strane narudžbe rastu, domaća potrošnja ostaje slaba, a trgovinske tenzije s Evropskom unijom se pojačavaju.
Kineski izvoz porastao je za 36,3 posto u septembru u odnosu na prethodnu godinu, što je znatno iznad tržišnih očekivanja. Najveći skok od početka 2021. godine pokazuje koliko globalni investicijski val u vještačku inteligenciju mijenja međunarodnu trgovinu, ali i koliko kineska ekonomija postaje ovisna o kupcima izvan svojih granica, prenosi Forbes Hrvatska.
Rast izvoza, mjeren u dolarima, ubrzao se sa 25 posto u augustu, uglavnom zbog potražnje za elektronikom povezanom s vještačkom inteligencijom.
Za kineske proizvođače to znači više narudžbi i jaču prodaju na međunarodnim tržištima. Za njihove konkurente, posebno u Evropi, to znači dodatni pritisak na cijene i tržišne udjele.
Trgovinski suficit Kine u prvih devet mjeseci godine dostigao je 938,1 milijardu dolara, u poređenju sa 875,1 milijardom dolara u istom periodu 2025. godine. Ako se ovaj trend nastavi, Kina bi mogla premašiti prošlogodišnji rekordni suficit od 1,2 biliona dolara.
Val investicija u vještačku inteligenciju postaje motor izvoza
Najzanimljiviji podaci skriveni su u strukturi izvoza. Prema proračunima Financial Timesa, čipovi i uređaji i komponente za automatsku obradu podataka činili su 17,9 posto ukupnog kineskog izvoza u septembru.
Ove dvije kategorije doprinijele su čak 13 procentnih poena ukupnom rastu izvoza, u poređenju sa 11,3 poena u augustu.
Drugim riječima, gotovo trećina septembarskog povećanja izvoza povezana je s proizvodima koji igraju ključnu ulogu u razvoju infrastrukture vještačke inteligencije.
Ovo je važan signal za globalnu tehnološku industriju. Kapitalna ulaganja u infrastrukturu vještačke inteligencije koriste ne samo proizvođačima naprednih procesora i velikim tehnološkim kompanijama. Potražnja se takođe prelijeva u širi lanac snabdijevanja elektronskom opremom, komponentama i računarskim sistemima.
Kineski izvoznici su trenutno među dobitnicima ovog investicionog ciklusa. Ali oslanjanje na tako snažan vanjski izvor potražnje nosi i rizike: usporavanje ulaganja u infrastrukturu vještačke inteligencije moglo bi brzo uticati na narudžbe i prihode od izvoza.
Evropa pod pritiskom kineske konkurencije
Snažan kineski izvoz sve je izazovniji za evropske proizvođače, posebno u automobilskoj i mašinskoj industriji.
Peking i Brisel su prošle sedmice postigli dogovor o uvođenju kvota na uvoz kineskih hibridnih vozila. Sporazum dolazi u vrijeme kada trgovinski disbalans između Kine i Evropske unije nastavlja rasti.
Trgovinski suficit Kine sa EU dostigao je skoro milijardu eura dnevno u 2025. godini i od tada se dodatno povećao. Najveći doprinos dolazi iz sektora vozila i mašina.
Za evropske kompanije, problem nije samo povećani uvoz kineskih proizvoda, već i sposobnost kineskih proizvođača da se takmiče cijenama na tržištima gdje su evropske kompanije tradicionalno imale snažnu poziciju.
Poslovne posljedice takvog razvoja događaja mogle bi biti dalje zaoštravanje konkurencije, pritisak na profitne marže i rastuća potreba za ulaganjima u produktivnost.
Istovremeno, raste vjerovatnoća novih trgovinskih ograničenja, što bi moglo povećati troškove poslovanja i zakomplikovati međunarodne lance snabdijevanja.
Rekordan izvoz, ali domaće tržište ne prati korak
Kineski izvozni uspjeh je u oštroj suprotnosti sa stanjem domaće ekonomije.
Produžena stambena kriza i slaba potrošnja ograničavaju ekonomski rast, zbog čega se Kina sve više oslanja na međunarodna tržišta.
Pročitajte još:
BDP je u drugom kvartalu porastao za 4,3 posto, što je jedna od najnižih kvartalnih stopa rasta u posljednjih nekoliko decenija i ispod donje granice godišnjeg cilja od 4,5 do pet posto.
Za kompanije koje posluju u Kini, ovo znači dva različita tržišna okruženja. Proizvođači orijentisani na izvoz koriste snažnu stranu potražnju, dok se kompanije koje zavise od domaćih kupaca suočavaju sa znatno slabijim uslovima poslovanja.
Kineski uvoz je takođe porastao u septembru, za 31 posto u odnosu na prethodnu godinu, nakon 28,2 posto u augustu. Međutim, ovi podaci ne ukazuju nužno na snažan oporavak domaće potražnje, jer su više cijene nafte takođe uticale na vrijednost uvoza.
Potrošačke cijene su porasle za 0,9 posto, dok su proizvođačke cijene porasle za pet posto, nakon 3,8 posto prethodnog mjeseca. Analitičari rast prvenstveno pripisuju višim cijenama energije i sirovina zbog krize na Bliskom istoku.
Viši ulazni troškovi predstavljaju dodatni izazov za proizvođače, posebno ako ih ne mogu u potpunosti prenijeti na kupce zbog konkurencije.
