Hong Kong je prvi put pretekao Švajcarsku kao najveće svjetsko prekogranično središte bogatstva, jer su investicioni prilivi iz kontinentalne Kine pomogli da zasjene tradicionalno utočište.
Upravljači bogatstvom na kineskoj teritoriji izdvojili su 2,9 biliona dolara međunarodne imovine u 2025. godini, prema procjenama Boston Consulting Group, prenosi SEEbiz.
Oko 60 posto toga došlo je iz kontinentalne Kine, a BCG predviđa da će brzi porast azijskog bogatstva proširiti jaz između Hong Konga i Švajcarske na gotovo 600 milijardi dolara do kraja decenije, izvijestio je Financial Times.
Klijenti raspoređuju imovinu
Rast Kine podstaknut je povratkom aktivnosti tržišta kapitala u Hong Kongu koji je omogućio kompanijama da prikupljaju sredstva u inostranstvu, kao i dominacijom zemlje u proizvodnji u sektorima kao što su električna vozila.
Ali uspon azijskog grada kao prekograničnog središta takođe odražava šire promjene u globalnim tokovima bogatstva, pri čemu klijenti nastoje rasporediti svoju imovinu u više jurisdikcija kako bi se zaštitili od geopolitičkih napetosti, rizika od sankcija i političke nestabilnosti.
„Ovo je potpuno novi fenomen. Nikada nisam vidio ništa slično“, rekao je Michael Pellman Rowland iz Baseline Wealth Managementa, nezavisnog menadžera sa sjedištem u Švajcarskoj sa globalnim klijentima.
Bogati klijenti koji prebacuju novac u inostranstvo tradicionalno su bili motivisani poreskim planiranjem ili korporativnim strukturiranjem, rekao je Rowland, ali od pandemije koronavirusa, sve više traže „jurisdikcijsku diverzifikaciju“ – raspoređivanje imovine po zemljama kako bi se zaštitili od geopolitičkih i političkih rizika.
Diverzifikacija je pomogla u jačanju dominacije najvećih svjetskih „centara za rezervacije“ – centara u kojima banke upravljaju i štite bogatstvo u inostranstvu za međunarodne klijente – prema riječima partnera BCG-a Michaela Kahlicha.
„Vidimo kako se pojavljuju dva različita centra“, rekao je Kahlich, pri čemu Hong Kong i Singapur formiraju jednu mrežu u Aziji i Švajcarskoj, dok UAE i SAD formiraju rivalsku osovinu na zapadu.
Iako je Švajcarska više vezana za zrelo zapadnoevropsko bogatstvo i manje izložena brzorastućim azijskim tokovima bogatstva koji preoblikuju industriju, bankari su rekli da mnogi bogati azijski klijenti i dalje žele da se imovina u konačnici rezerviše u Švicarskoj.
Većina velikih međunarodnih banaka, uključujući švajcarske privatne zajmodavce, sada ima velike operacije rezervacija u Hong Kongu i Singapuru kako bi služile rastućem bogatstvu Azije.
Švajcarci su se opustili
Ali finansijeri se pitaju da li zemlja čini dovoljno da ostane konkurentna, jer se njena najveća banka, UBS, sukobljava s regulatorima oko novih pravila o kapitalu.
„Pitanje je da li Švajcarska čini dovoljno da aktivno brani svoju poziciju u upravljanju imovinom ili se samo oslanja na svoju stabilnost. Mislim da je to ovo drugo“, rekao je jedan bankar UBS-a sa sjedištem u Cirihu.
Pročitajte još:
Drugi centri poput Dubaija takođe su brzo rasli od pandemije kao most između rivalskih istočnih i zapadnih kapitalnih fondova.
Banke, uključujući UBS, JPMorgan i Deutsche Bank, agresivno su se širile u emiratu posljednjih godina, privučene nultom stopom poreza na dohodak, relativnom političkom stabilnošću i prilivom bogatih pojedinaca, hedge fondova i porodičnih kancelarija iz cijele Rusije, Indije, Kine, Evrope i Zaljeva.
Ali prekogranično bogatstvo rezervisano u UAE ostaje mnogo manje nego u Švicarskoj ili Hong Kongu sa 721 milijardom dolara prošle godine, rekao je BCG, čak i uz rast od 11 posto. Singapur, još jedan veliki korisnik kretanja globalnog kapitala prema istoku, takođe je zabilježio umjeren rast nakon što su poznati slučajevi pranja novca podstakli regulatorne mjere i strožiju kontrolu bogatih stranih klijenata.
