Holandska centralna banka (DNB) je u srijedu objavila da je premjestila 86 tona zlata iz SAD-a i Kanade u London. Prema banci, odluka je donesena zbog „rastućih geopolitičkih nemira“. Ovo je bilo vrlo diplomatsko upozorenje o pogoršanju transatlantskih odnosa zbog postupaka američkog predsjednika Donalda Trumpa. DNB takođe naglašava da se zlato uskladišteno u Londonu može lakše trgovati nego dionice u New Yorku i Ottawi.
Predsjednik DNB-a Olaf Sleijpen rekao je da je ovaj potez poboljšao sposobnost korištenja zlatnih rezervi. Dodao je da banka očekuje da nikada neće morati koristiti zlato, ali istovremeno treba ojačati svoju otpornost i spremnost za potencijalne krize, prenosi SEEbiz.
Na kraju 2025. godine, Holandija je imala ukupno 612,4 tone zlata. Ukupna vrijednost je iznosila 72,2 milijarde eura. Prije preseljenja, 31,3 posto holandskih rezervi bilo je uskladišteno u New Yorku, a 19,7 posto u Ottawi. Sada SAD i Kanada drže po 18,5 posto holandskih zlatnih rezervi, dok se udio Londona povećao sa 18,1 na 32,1 posto. Holandija i dalje drži 30,8 posto zlata.
Dio zlata je fizički premješten
Transfer se dogodio kupovinom i prodajom i fizičkim transportom zlata. DNB je premjestio više od 27 tona fizičkog zlata iz SAD-a u svoje skladište u Zeistu, a istu količinu iz Zeista u London. Time je izbjegnuto topljenje i ponovno livenje zlatnih poluga.
Prema holandskoj centralnoj banci, kombinacija trgovanja i fizičkog transporta smanjila je rizike povezane s transportom tako velike količine zlata. Ovaj potez takođe naglašava važnost Londona kao jednog od ključnih svjetskih centara za trgovanje zlatom, gdje se velike količine metala mogu relativno brzo kupiti, prodati ili založiti.
Zašto se evropsko zlato nalazilo u SAD-u i Kanadi?
Evropske zemlje su počele skladištiti značajan dio svojih zlatnih rezervi u SAD-u i Kanadi uglavnom iz sigurnosnih razloga i istorijskih okolnosti 20. stoljeća. Posebno tokom Drugog svjetskog rata i Hladnog rata, Sjeverna Amerika je bila politički i vojno sigurnija od Evrope, koja je bila direktno izložena ratovima ili potencijalnim sukobima između NATO-a i Sovjetskog Saveza. Evropske centralne banke su stoga djelimično povukle svoje zlato preko Atlantika, gdje je bilo zaštićeno od ratnih rizika, a istovremeno blizu najvećeg finansijskog centra vezanog za američki dolar.
Pročitajte još:
New York je posljedično postao jedan od najvažnijih svjetskih centara za trgovinu i skladištenje zlata. Diverzifikacija rezervi između domaćih i stranih trezora takođe je omogućila centralnim bankama da smanje rizik od gubitka pristupa svojim cjelokupnim rezervama u slučaju rata, političke krize ili zatvaranja granica.
Holandija sada preokreće dio ovog istorijskog obrasca: zbog promijenjenih geopolitičkih okolnosti, želi skladištiti veći dio svog zlata u Londonu.
