Vlada je na sjednici u petak, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova, usvojila Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2026–2027, koji je predložilo Ministarstvo evropskih poslova (MEP). – prenosi Dan.
Programom pristupanja, koje je izradilo to ministarstvo, kao koordinator procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU), planira se usklađivanje strateškog i zakonodavnog okvira Crne Gore sa pravnom tekovinom Unije koja je usvojena u periodu od 1. oktobra 2024. do 31. oktobra 2025. godine, a u okviru 33 pregovaračka poglavlja.
Sektor energetike, kako se navodi u Planu pristupanja, predstavlja posebno važnu oblast djelovanja institucija EU. U taj sektor spadaju električna energija, ugljovodonici, gas, obnovljivi izvori energije, energetska efikasnost, nuklearna sigurnost i zaštita od zračenja.
Kako se navodi u dokumentu, usklađivanje propisa Crne Gore sa pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti potpomognuto je članstvom Crne Gore i aktivnim učešćem u Energetskoj zajednici, koja nastoji da proširi unutrašnje energetsko tržište Evropske unije na susjedne zemlje.
Za donošenje zakonodavstva u okviru poglavlja 33, a u vezi sa definisanim obavezama u okviru aktuelnog Programa pristupanja, nadležno je Ministarstvo energetike i rudarstva (MEIR).
Kada je u pitanju oblast „ugljovodonici“, odnosno upravljanje naftom i gasom, pred Crnom Gorom je donošenje nekoliko strateških dokumenata.
Prvi je Krizni plan za rješavanje poremećaja u snabdijevanju naftnim derivatima. Programom pristupanja ovaj akt, koji je planiran da se primjenjuje već ove godine, treba donijeti u prvom u trećem kvartalu 2026.
Tu je i Godišnji plan formiranja i održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata, čija se primjena očekuje u 2027. godini.
Ukazuje se da Crna Gora nema pristup izvorima prirodnog gasa, niti infrastrukturu koja bi podržala njegovo korišćenje, kao i da je u potpunosti zavisna od uvoza potrebnih količina naftnih derivata.
Kad je u pitanju sektor električne energije, već početkom ove godine MEIR treba da inicira donošenje Uredbe o smjernicama za funkcionisanje prenosnog sistema električne energije i IR Uredbe o uspostavljanju mrežnog kodeksa za poremećeni pogon i ponovno uspostavljanje elektroenergetskog sistema.
Obje uredbe, kako je planirano, primjenjivaće se u ovoj godini.
U oblasti energetske efikasnosti, kako je naznačeno u Programu pristupanja Evropskoj uniji 2026–2027, MEIR mora predložiti na usvajanje tri dokumenta koja će se primjenjivati od drugog kvartala tekuće godine.
Riječ je o Pravilniku o tehničkim zahtjevima eko dizajna za ventilatore pogonjene motorima ulazne električne snage između 125 W i 500 kW, Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o eko dizajnu proizvoda koji utiču na potrošnju energije i Pravilniku o nivoima kontrole izdatih sertifikata energetske efikasnosti zgrada.
Važeći Pravilnik o eko dizajnu proizvoda koji utiču na potrošnju energije donijet je 2018. godine, na predlog nekadašnjeg Ministarstva ekonomije, a Pravilnik o nivoima kontrole izdatih sertifikata energetske efikasnosti zgrada ekonomije 2016. godine, koji je tada bio u nadležnosti tadašnjeg Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
U Planu pristupanja koji je usvojila Vlada konstatovano je da je elektroenergetski sektor najrazvijeniji sektor u Crnoj Gori.
Pročitajte još:
Crna Gora se kao potpisnica Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan obavezala da će zajedno s EU raditi na cilju da do 2050. godine Evropa bude klimatski neutralan kontinent, što, pored ostalih mjera, podrazumijeva i reformu energetskog sektora i njegovu dekarbonizaciju kroz napuštanje uglja i prelazak na obnovljive izvore energije.
Međutim, crnogorski put ka ispunjavanju ekološke EU agende otežava zavisnost energetskog sektora od TE Pljevlja, što je postalo jasno u decembru, prilikom istorijskog zagađenja Pljevlja, kada je TE puštena u probni rad nakon ekološke rekonstrukcije teške preko 100 miliona eura.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) objavilo je prije tri dana da ispituje okolnosti pod kojima je TE Pljevlja puštena u probni rad.
Ministar energetike Admir Šahmanović izjavio je da je TE puštena u rad iako ekološka rekonstrukcija u tom momentu još nije bila u potpunosti završena.
