Crna Gora je i dalje jedina država u užem regionu koja na raspolaganju ima samo jednu dionicu auto-puta – Smokovac–Mateševo, dugu 42 kilometra, otvorenu u julu 2022. godine. Istovremeno, Hrvatska je mrežu auto-puteva podigla na 1.355,5 km (stanje na kraju 2024), dok je Srbija prema podacima za kraj 2025. prešla oko 1.050 km auto-puteva u saobraćaju. – prenosi portal Investitor.
Razlike nijesu samo u kilometrima, već i u tempu gradnje, finansijskim modelima i stepenu “mrežnosti” – da li auto-put zaista spaja ključne gradove i granice ili je riječ o fragmentima. U nastavku je presjek stanja po državama (puni profil auto-puta), uz ono što je u izgradnji i što se najavljuje do 2030.
Crna Gora: 42 km autoputa, nastavak čeka izvođača
Crna Gora je dobila prvi auto-put tek u ljeto 2022. godine, kada je u saobraćaj puštena dionica Podgorica–Mateševo (Smokovac–Mateševo), duga 42 km. Ključni problem je što se auto-put zasad završava “u brdu”, pa se efekti na ekonomiju i logistiku mjere više kroz bezbjednost i skraćenje vremena putovanja do Kolašina, nego kroz punu tranzitnu funkciju kompletnog koridora Bar–Boljare.
Naredni korak je nastavak ka sjeveru – Mateševo–Andrijevica (oko 20–23 km, zavisno od varijanti i poddionica u projektnoj dokumentaciji). Detaljni rokovi i finansijska konstrukcija mijenjali su se kroz godine; suština je da se CG i dalje nalazi u fazi pripreme/izbora izvođača za nastavak. EBRD i dalje vodi postupak izbora izvođača za ovu dionicu, za koju su prijavljena četiri konzorcijuma. Nedavno su otvorene i finansijske ponude ali se još čeka njihovo objavljivanje. Potom slijedi potpisivanje ugovora (ako ne bude pravnih problema) i konačno početak gradnje. Ranije je iz Vlade saopšteno da će za gradnju ove dionice biti potrebno 5 godina te da će koštati oko 600 miliona eura.
Vlada je ranije saopštavala io ambiciju da se do kraja decenije značajno ubrza izgradnja ključnih koridora, ali će stvarni ishod zavisiti od finansiranja i sposobnosti da se paralelno vode projektovanje, eksproprijacije i tenderi.
Hrvatska: 1.355,5 km – mreža praktično završena, dogradnje ciljane
Hrvatska je regionalni šampion po dužini mreže auto-puteva. Na kraju 2024. imala je 1.355,5 km auto-puteva, prema zvaničnom nacionalnom izvještaju. Glavni pravci su odavno povezani (Zagreb–Split, Zagreb–istok, Zagreb–sjever), a strateški fokus je na dogradnjama i preostalim “rupama”, posebno na krajnjem jugu i pojedinim priključcima.
Srbija: oko 1.056 km – najveći “gradilišni zamah” u regionu
Srbija je do kraja 2025. imala oko 1.056 km auto-puteva u funkciji. Mreža je već sada oslonjena na koridore koji povezuju sjever–jug i pravce od Beograda ka zapadu i jugu, a ključna investiciona priča je širenje prema BiH, Crnoj Gori i (kroz projekte paralelne trase) prema Kosovu.
Jedan od najvećih aktuelnih projekata je Moravski koridor, dok su za regionalnu povezanost posebno važne najave i fazna gradnja dionica prema granicama (pravac ka Boljarima i pravci ka BiH).
Bosna i Hercegovina: koridor Vc kao “kičma”, mreža i dalje fragmentisana
U BiH se auto-putna priča praktično svodi na Koridor Vc (sjever–jug), koji je najveći infrastrukturni projekat u zemlji. Zvanični izvještaj JP Autoceste FBiH navodi da je na Koridoru Vc izgrađeno i pušteno 137,5 km auto-puta (kraj 2024). Ukupan koridor kroz BiH planiran je na više od 325–330 km, što znači da je veliki dio još u gradnji ili pripremi.
Ključni izazovi su teške dionice (tuneli/mostovi), složen sistem upravljanja i sporija dinamika realizacije, zbog čega se realan završetak čitavog koridora često pomjera ka kraju decenije.
Albanija: jezgro auto-puteva, gradnja koridora prema Makedoniji i duž obale
Albanija trenutno ima tri glavna auto-putna pravca ukupne dužine oko 220 km (A1 148 km, A2 46 km, A3 26 km). Strateški fokus je na dovršavanju pravaca koji Albaniju bolje povezuju sa Sjevernom Makedonijom i na projektu priobalne veze (u praksi često pomenut kao dio šireg Jadransko-jonskog koridora), što je direktno relevantno i za Crnu Goru zbog mogućeg “spajanja” mreža na granici.
Kosovo: brza ekspanzija na maloj teritoriji, prioritet veza ka Srbiji
Kosovo se izdvojilo po brzini gradnje: auto-put R7 (“Ibrahim Rugova”) je okosnica veze ka Albaniji, a mreža se širi kroz pravce prema Sjevernoj Makedoniji i ka Srbiji. Kosovska ITS strategija navodi oko 137 km auto-puteva u mreži. U planovima do 2030. dominira dovršavanje pravca ka granici sa Srbijom i jačanje regionalnih veza.
Slovenija: razvijena i održavana mreža, fokus na rekonstrukcije i kapacitete
Slovenija je odavno u “zreloj fazi”: DARS upravlja i održava oko 625 km auto-puteva i brzih saobraćajnica zajedno (motorways + expressways). Važno je naglasiti da je slovenački sistem cesta već odavno mrežno povezan, a najveći radovi su rekonstrukcije, proširenja i kritične tačke poput tunela i čvorišta – dakle, više “optimizacija” nego novo crtanje mape.
Sjeverna Makedonija: oko 316 km, uz veliki paket od 109 km u gradnji
Sjeverna Makedonija danas ima oko 316 km auto-puteva, a najveći zamah dolazi kroz paket gradnje od 109 km na koridorima 8 i 10d, koji realizuje konzorcijum Bechtel–Enka. Ti pravci su važni jer otvaraju istočno–zapadni koridor i jačaju veze prema Albaniji, Bugarskoj i Grčkoj, što u regionalnom smislu dodatno povećava pritisak da Crna Gora i BiH ubrzaju svoje “uskogrlo” dionice.
Crna Gora još simbolična
Crna Gora u 2026. ulazi sa jasnim paradoksom: geografski je na važnim regionalnim pravcima, ali autoputni kapacitet joj je i dalje simboličan. Dok susjedi grade mreže koje spajaju industrijske centre, granice i luke, crnogorski autoput zasad ne obavlja punu tranzitnu funkciju – jer nema nastavak ka Andrijevici, Beranama i granici sa Srbijom.
Upravo tu leži najveći ekonomski ulog do 2030: autoput koji “stigne” do granice i spoji se sa srpskom mrežom, pretvara Bar i jug Crne Gore u realnu logističku opciju za dio regiona.
