Poljoprivrednici su sredinom prošlog mjeseca, nezadovoljni odnosom države prema njima, traktorima stigli ispred Vlade kako bi skrenuli pažnju na probleme koji su se, kazao je tada za naš portal predsjednik Poljoprivrednog klastera Crne Gore, Boško Miličić, nagomilali i prijete opstanku domaće poljoprivrede.
Okupljeni su, podsjećamo, poručili da ih je na štrajk natjerala muka jer su iscrpljeni dugogodišnjim obećanjima, lošom agrarnom politikom i nečinjenjem institucija. Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede su za Biznis.me kazali da su saglasni da izdvajanja za Agrobudžet treba da budu na višem nivou.
„Prije svega, to se odnosi na dio koji obuhvata investicione mjere u poljoprivredi, kao i na jačanje mjera namijenjenih mladim poljoprivrednim proizvođačima. Pored toga, neophodna su veća izdvajanja za razvoj infrastrukturne mreže u ruralnim područjima“, saopštio je resorni ministar Vladimir Joković.
Kada je riječ o direktnim davanjima poljoprivrednicima, Joković je naglasio da su ona u Crnoj Gori na visokom nivou, budući da obuhvataju više od 50 odsto ukupnog Agrobudžeta.
„Preporuka, ali i obaveza Crne Gore, jeste da u trenutku pristupanja Evropskoj uniji 2028. godine ovaj udio iznosi 13 odsto ukupnog budžeta. U narednom periodu neophodno je opredijeliti veća sredstva za ekosheme, kao i za povećanje iznosa premija za održivo korišćenje livada i pašnjaka“, istakli su iz Ministarstva, napominjući da su pregovarali da se, zbog specifičnosti mliječnog sektora, nivo premija za mlijeko zadrži na postojećem nivou.
Agrobudžet za 2026. godinu još uvijek nije precizno definisan, jer je resorno Ministarstvo tražilo povećanja na određenim budžetskim linijama.
„Na pojedinim linijama ta povećanja su prihvaćena, dok će se za druge djelovati kroz amandmane. Kao i do sada, najveći dio sredstava biće opredijeljen za direktna davanja, prije svega za premije po hektaru, po grlu, po litru proizvedenog mlijeka, kao i za premije za sir“.
Privrednici, posebno stočari imali su primjedbu na uvoz mesa, što, ističu, ugrožava njihov položaj na tržištu.
Crnogorsko tržište je, kažu farmeri, „zagušeno“ mesom iz uvoza i to sa dalekih destinacija. Tvrde da je domaći proizvod kvalitetniji po svim parametrima, ishrani i načinu uzgoja.
„Nedavno su preko granice pustili uvoz svinjskog i jagnjećeg mesa, i onda rekli farmerima snađite se. Ako mi počnemo ‘da se snalazimo’, najviše će osjetiti država. Mi smo brojna ‘nevidljiva’ kompanija za političare, ali i te kako zanimljivi za punjenje državne kase. Ja imam farmu sa 60 grla i svaki mjesec ostavim najmanje četiri hiljade eura PDV, kada se to pomnoži na 12 mjeseci, pa ostala gazdinstva, lako je doći do dobiti države, u odnosu na benefite koje oni nama pružaju“, rekao je za Biznis.me predsjednik Poljoprivrednog klastera Crne Gore, Boško Miličić.
Joković: Naša jagnjad nemaju potrebnu kilažu
„Uvoz jagnjadi i svinjskog mesa ima značajan uticaj na domaće proizvođače u sektoru stočarstva. Kada se na tržištu pojave veće količine stranih proizvoda po nižim cijenama, to direktno utiče na domaće proizvođače na više načina. Prije svega, pad cijena domaćih proizvoda smanjuje njihovu profitabilnost, što je i dovelo do smanjenja proizvodnje, zatvaranja farmi i gubitka poljoprivrednih gazdinstava“, kazao je Ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.
Naglasio je da su u 2025.godini, uvezli preko 25.000 jagnjadi i 20.000 tona svinjskog mesa iz opravdanih razloga.
„Naša jagnjad ne dostižu potrebnu kilažu tokom sezone, te je neophodno nadomjestiti potražnju tržišta kroz uvoz, a svinjsko meso se pored potrošnje stanovništva uvozi i za preradu. Kroz Agrobudžet se subvencionišu priplodna grla u ovčarskom sektoru, a pored navedenog Ministarstvo organizuje povlačenje i skladištenje viškova jagnjadi godinama unazad. Takođe, sektor svinjogojstva je podržan različitim subvencijama, a posljednjih godina najviše kroz IPARD program“, kazao je Joković.
On napominje da uvoz jagnjadi i svinjskog mesa ima direktan i negativan uticaj na domaće proizvođače, ali da je kroz odgovarajuće mjere podrše i promocije moguće očuvati i unaprijediti sektor, osiguravajući stabilnost, radna mjesta i razvoj domaće poljoprivrede.
Pročitajte još:
Crna Gora je zatvorila poglavlja 13 – Ribarstvo za pristupanje EU. Umjesto da ribari budu srećni zbog toga, desilo se suprotno. Iz Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore,kazali su za naš portal, da država nije riješila ni jedan njihov zahtjev koji bi olakšao život na moru, te da su problemi, sa kojima se suočavaju, odavno riješeni u zemljama Evropske unije.
Žalili su se da nije formirana ni radna grupa u kojoj bi bili ravnopravan partner, da nemaju ribarske luke, adekvatne uslove za kupovinu i održavanje brodova i povlastice koje imaju njihove kolege u regionu.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede obećavaju da će i to pitanje riješiti početkom godine, te da je tim povodom održan sastanak sa ribarima na kojem je dogovoreno formiranje međuresorne radne grupe koja bi se bavila rješavanjem aktuelne problematike u sektoru ribarstva, uključujući nedostatak sigurnih vezova, subvencionisano gorivo, kao i obeštećenje ribara zbog uticaja kruzera na stanje ribljeg fonda. Zbog intenziteta obaveza u dijelu EU integracija, neka ministarstva, konkretno Ministarstvo finansija, još nisu imenovala svoje predstavnike, zbog čega se radna grupa još uvijek nije sastala.
„Očekujemo da će početkom naredne godine sastav grupe biti kompletan i da će se sagledati mogućnosti prevazilaženja teškoća sa kojima se ribari suočavaju već dugi niz godina, posebno ribari iz Bokokotorskog zaliva“, kazao je Joković.
