Za stabilizaciju cijena potrebna podrška domaćim proizvođačima

Akcija je u aprilu donijela simbolična sniženja osnovnih proizvoda, a zatim nestala sa rafova. Kritikovana je od strane ekonomskih analitičara i građana da nije dala vidljive efekte, osim psihološkog utiska da su pojedini proizvodi jeftiniji, dok su drugi istovremeno poskupjeli.

Iz Vlade su uvjeravali pak drugačije, da je akcija imala uticaj na cijene osnovnih namirnica, najavljuju da će nova biti osmišljena uz dogovor sa trgovcima i domaćim proizvođačima.

U Centru za zaštitu potrošača smatraju da je riječ o kratkoročnoj mjeri koja ne može donijeti trajnije rezultate. Ističu da se najčešće snižavaju cijene proizvoda koji trgovcima slabije prolaze, ali da će najugroženiji, makar privremeno, osjetiti olakšanje, kazala je za Biznis.me predsjednica Centra za zaštitu potrošača Olga Nikčević.

„Kratkoročne mjere, kao ovo što sad treba da donese Ministarstvo ekonomije, one imaju značaja za siromašnije, koji se, makar na kratko, obraduju da cijene neće rasti dalje i da mogu kupiti osnovne živorne namirnice. Međutim, neki ozbiljniji uticaj na inflaciju, na cijene, ne mogu imati. Jedino Vlada smanjenjem PDV može dati veće rezultate jer za to ima prostora, obzirom da se budžet troši nemilice kroz veliki administrativni aparat“, naglašava Nikčević i ukazuje na prethodni problem.

„Mi ne znamo koliko je ugroženih osoba u Crnoj Gori, jer ne postoji validan socijalni karton o kojem se priča godinama. Tek na osnovu njega znali bi tačno koje mjere bi trebalo preduzeti da bi se smanjila socijalna razlika. Ovako se sada samo nagađa o nekoj cifri od 20 odsto stanovništa u stanju socijalne potrebe“, istakla je Nikčević.

Iz Unije slobodnih sindikata pisali su prije par dana ministru ekonomskog razvoja Niku Đeljošaju upozorivši ga da je najavljena akcija „limitirane cijene“ pokrenuta sa zakašnjenjem, ali uprkos tome nadaju se pozitivnim efektima ukoliko se proširi obuhvat proizvoda koji će biti uključeni, kazao je za Biznis.me ekonomista Unije slobodnih sindikata Crne Gore Marko Subotić.

„Prethodnom akcijom bila su obuhvaćena 43 osnovna proizvoda, odnosno 500 artikala, a sada očekujemo da njihov broj bude makar trostruko veći kako bi se ostvarili vidljiviji i konkretniji rezultati“, istakao je Subotić naglašavajući da moraju biti obuhvaćeni svi proizvodi iz sindikalne potrošačke korpe.

Iz Unije slobodnih sindikata upozoravaju da su tri kvartala uzastopno troškovi prehrambenih artikala porasli za 50 eura, odnosno 8,4 odsto što je, tvrde, ozbiljno narušilo životni standard građana a posebno onih sa najnižim primanjima uključujući penzionere i korisnike socijalnih davanja.

Iz NVO Banka hrane tvrde da su ranije akcije “Limitirane cijene”, sprovođene u Crnoj Gori od strane Vlade, prošle bez analize njihovih rezultata, te se ne zna da li su doprinijele uštedi kućnog budžeta, i da li su proizvodi bili pravilno odabrani jer akcije limitiranih cijena nekih od artikala, ne mogu dugoročno imati efekta na stabilizaciju visokih cijena u Crnoj Gori, objasnila je za naš portal Marina Medojević iz NVO “Banka hrane”.

Ona je naglasila da iako je na globalnom nivou došlo do uravnoteženja cijena hrane to nije zaustavilo njihov rast u Crnoj Gori. Naše cijene su, naglašava, nerijetko iste ili čak više od onih u velikim metropolama.

“Smatram da Vlada mora da smanji stope PDV-a na hranu i higijenska sredstva i uradi analizu opravdanosti akcizne politike. Potrebna je kontrola cijena u čitavom lancu snabdijevanja od proizvođača, uvoznika, distributera, maloprodaje (trgovačkih lanaca) kako bi se našao prostor za korekciju određenih stavki i troškova u formiranju cijena hrane ( uključujući hranu za bebe, voće i povrće) i higijenskih sredstava. Da ne govorim o cijenama ljekova i medicinskih usluga“, kazala je Medojević naglašavajući da je potrebna bolja podrška domaćim proizvođačima kao mjera smanjenja uvozne zavisnosti i stabilizacije cijena..

Navodi da je samo za hranu potrebno izdvojiti više od 600 eura. Upitana da prokomentariše da li su ranije mjere dale efekat Medojević podsjeća na najavu premijera Milojka Spajića, prije više od godinu da će biti osnovano državno preduzeće za dostavu namirnica iz robnih rezervi koje će biti formirane,kao optimalan odgovor na potrebu građana da cijene budu niske i stabilne.

“On je podržao i bojkot građana prema marketima koji je podržalo više od polovine naših građana. Na žalost ništa od toga nije realizovano, a od bojkota nismo dobili dugorični rezultat koji smo očekivali. Premijer nije mislio na najugroženije građane ni u periodu kada je bio ministar za socijalno staranje i finansije. Mjere socijalne politike koje su sprovedene u vrijeme korone i nakon nje, u mnogim socijalno odgovornim državama,,u Crnoj Gori su izostale” upoređuje Medojević i upozorava da najugroženiji građani kojih je 20,1 odsto, kao ni 27 odsto djece, prema zvaničnoj statistici Monstata nije dobilo zaštitu Vlade Crne Gore.

Potrošačka korpa nedostupna većini stanovništva

Prema zvaničnim podacima, sindikalna potrošačka korpa za treći kvartal ove godine iznosila je 2.075 eura, a to je 3,23 odsto više u odnosu na prethodni kvartal. Prosječna penzija iznosi 525 eura – gotovo dvostruko manje od prosječne zarade, nešto iznad 1.000 eura. To znači da prosječan penzioner raspolaže sa oko 50 odsto prosječne plate, dok bi za dostojanstvenu starost, prema evropskim standardima, trebalo 80 odsto – što u crnogorskom slučaju znači barem 800 eura.

Poređenja radi, podatak da je Crna Gora 2018. godine bila negdje na 48 odsto prosjeka EU, a 2024. godine na 54 odsto prosjeka EU što jasno ukazuje da ovoliki rast i zarada i penzija nije doveo do velikog rasta životnog standarda