Crna Gora je najzaduženija zemlja u regionu, pokazuju najnoviji tromjesečni podaci Evropske komisije. Tako dug naše zemlje iznosi 58,6 posto BDP-a. – prenosi eKapija.
Odmah iza Crne Gore nalazi se Albanija, koja se, uprkos smanjenju posljednjih godina, pozicionira među zemljama s najvišim nivoom javnog duga u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) u regiji zapadnog Balkana.
U podacima za treće tromjesječje 2025. godine, javni dug Albanije dosegao je 53,5% BDP-a, što zemlju svrstava na drugo mjesto na zapadnom Balkanu, odmah iza Crne Gore, gdje taj pokazatelj iznosi 58,6 posto BDP-a.
– Poređenje s drugim zemljama u regionu odražava značajne promjene u fiskalnim pristupima i makroekonomskim kretanjima u odnosu na prethodno razdoblje. Sjeverna Makedonija zabilježila je javni dug od 50,3% BDP-a, dok je Srbija, koja ima veću ekonomiju, zabilježila dug od 43% BDP-a. Bosna i Hercegovina i Kosovo imaju niže nivoe, 26,4 posto odnosno 16 posto BDP-a – prenosi MIA pozivajući se na izvještaj Monitora.
Izvještaj EK ističe da javni dug ostaje jedan od glavnih pokazatelja makroekonomske održivosti, odražavajući fiskalne rezultate zemalja i njihovu sposobnost upravljanja javnom potrošnjom u izazovnim vremenima, javlja Fena.
U Albaniji je nivo javnog duga i dalje iznad prosjeka nekoliko ekonomija u regiji, iako ispod nivoa zemalja s većim fiskalnim opterećenjem, poput Crne Gore.
U svojoj analizi Evropska komisija ističe da su na nivo javnog duga uticali različiti faktori, uključujući fiskalne mjere poduzete tokom razdoblja ekonomskog oporavka nakon kriza i potrebu za podrškom javnim uslugama.
Dok su potrošnja i domaća potražnja i dalje glavni faktori koji doprinose ekonomskom rastu, održavanje duga na održivim nivoima i dalje je izazov za zemlje kandidatkinje, što zahtijeva pažljivu ravnotežu između ulaganja i fiskalnih mjera.
Za manje ekonomije u regionu, globalni spoljni uslovi, troškovi servisiranja duga i širenje kapitalne potrošnje elementi su koji direktno utiču na nivo javnog duga.
Izvještaj ističe da su za zemlje koje teže bližoj integraciji s Evropskom unijom upravljanje dugom i jačanje fiskalne strukture ključni za osiguranje dugoročne makroekonomske stabilnosti.
