Evropa bi se mogla suočiti s nestašicom goriva u narednim sedmicama zbog eskalirajuće krize na Bliskom istoku, upozorio je izvršni direktor Shella, Wael Sawan. Prema britanskom The Telegraphu, globalna nestašica nafte i plina već je prisilila dijelove Azije da smanje potrošnju, a isti scenario bi se uskoro mogao preliti i na evropsko tržište. – prenosi Tportal.
Sawan je upozorio da bi se poremećaji u snabdijevanju mogli proširiti prema zapadu u vrlo bliskoj budućnosti, što bi moglo navesti evropske vlade da pribjegnu vanrednim mjerama kako bi spriječile nestašice.
Moguća ograničenja potrošnje
Među mjerama koje se razmatraju je ograničavanje potražnje za energijom, nešto što nije viđeno od energetske krize 2022. godine. Takvi potezi uključivali bi podsticanje rada od kuće, smanjenje ograničenja brzine i povećanje korištenja javnog prijevoza, navodi The Telegraph.
Međunarodna agencija za energiju već je pozvala zemlje da racionalizuju potrošnju, upozoravajući na ozbiljne poremećaje u snabdijevanju.
Hormuški moreuz i dalje blokiran
Ključni problem je zatvaranje Hormuškog moreuza od strane Irana, kroz koji prolazi oko petine svjetskih zaliha nafte i tečnog prirodnog plina. Ovo je ozbiljno poremetilo jednu od najvažnijih globalnih energetskih ruta.
Prema vojnim izvorima, Velika Britanija predvodi napore za ponovno otvaranje koridora, a razmatra se i upotreba dronova za čišćenje mina. Istovremeno, američki predsjednik Donald Trump priprema mogućnost slanja padobranaca na strateška ostrva kod iranske obale, iako naglašava da se diplomatski pregovori nastavljaju.
Azija već pod pritiskom
Azijske zemlje, koje su u velikoj mjeri ovisne o energiji s Bliskog istoka, već su počele uvoditi restriktivne mjere. U nekim zemljama uvedena je četverodnevna radna sedmica, ograničena je upotreba klima uređaja, a smanjena su i službena putovanja.
„Posljedice se šire poput valova“, rekao je Sawan na konferenciji u Houstonu. „Južna Azija prva snosi najveći teret, zatim jugoistočna i sjeveroistočna Azija, a početkom aprila sve više i Evropa.“
Energetska bitka
Nagli porast cijena – nafta je poskupjela za oko 40 posto, a plin za čak 60 posto u protekle četiri sedmice – poslao je tržište u paniku. Azijske zemlje sve više traže alternativne izvore, što dovodi do konkurencije s Evropom za isporuke iz Sjedinjenih Američkih Država.
Pročitajte još:
„Veliki dio američkih zaliha sada ide u Aziju jer su spremne platiti više“, rekla je analitičarka Ashley Kelty iz Panmure Liberuma.
Najgori scenario za sada je malo vjerovatan
Izvori iz energetske industrije kažu da je potpuna nestašica goriva i dalje malo vjerovatna, ali upozoravaju da bi se situacija mogla pogoršati ako se rat oduži u ljeto.
„To je jedan od najgorih scenarija, ali je i dalje moguć“, rekao je izvor iz britanskog energetskog sektora, dodajući da je trenutni problem rastuće cijene, a ne dostupnost energije.
Rizik od recesije
Nagli porast cijena energije već izaziva zabrinutost na finansijskim tržištima. Analitičari Wall Streeta upozoravaju da bi Velika Britanija mogla skliznuti u recesiju ako se cjenovni šok nastavi.
Prema Morgan Stanleyju, Banka Engleske mogla bi biti prisiljena dodatno povećati kamatne stope, što bi dodatno usporilo ekonomski rast i povećalo rizik od ekonomskog pada do kraja godine.
