Ribari traže garantni fond i obnovu ribarske flote

Foto: Biznis.me

Predstavnici Nacionalnog udruženja ribara Crne Gore sastali su se u Podgorici sa Delegacijom ambasade Evropske unije i, nakon pismenog, upoznali ih direktno sa njihovim problemima u nadi da će posredovati u rješavanju istih, kazao je za Biznis.me predsjednik Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore, Marko Kise.

„Oduševljeni smo sastankom, primili su nas, saslušali i rekli da će uraditi sve što je u njihovoj moći da nam pomognu. Nakon zatvaranja poglavlja 13. – Ribarstvo, mi smo se našli u čudu da sa gomilom neriješenih svari u ribarstvu mi pariramo kolegama iz Evrope. Crna Gora ništa nije uradila u logistici i temeljnim uslovima za razvoj ribarstva, a gospodin Joković neće da napravi radnu grupu jer Ministarstvo finansija još uvijek nije dalo svog predstavnika i ne možemo početi rješavati svoje probleme“, kazao je Kise.

On ističe da se broj ribara okupljenih oko Nacionalnog udruženja povećava, te da su prije neki dan potpisali Memorandum sa ribarima iz Ulcinja, i da ih sada ima oko 200. Predstavnicima Delegacije EU u Podgorici ponovili su svoje zahtjeve.

„Da imamo zvaničnu cijenu goriva, da imamo gdje vezati brodove na cijelom primorju od Ulcinja do Novog. Da imamo gdje remontovati brodove. Mi ne možemo dozvolu dobiti ako ne registrujemo brod. Da bi ga registrovali negdje, moramo ga izvući, remontovati i napraviti tehnički pregled. To nemamo. Tražimo da se napravi garantni fond, da se obnovi ribarska flota, ali ne preko Svjetske banke koja nama ne odgovara., nego da se nadje neki budžetski dio novca“, naveo je Kise.

U Nacionalnom udruženju proizvođača ribe vjeruju da će njihove nevolje konačno biti riješene, i da će dobiti isti tretman kao njihove kolege u zemljama Evropske unije.

„Nakon svih podataka koje smo iznijeli, a u koje se lako mogu uvjeriti na terenu, vjerujemo da smo na dobrom putu. Činjenično je stanje da je prosječna starost ribarskih brodova u Crnoj Gori 32 godine koji samim tim nemaju dovoljan nivo bezbjednosti. Ima li to u Evropi? Da bi „ličili“ na evropske luke, iz resornog ministarstva su na više lokacija postavili aparate za vaganje ribe, ledomate i vođenje elektronske evidencije ulova ribe a isti nijesu priključeni na elektro i vodovodno mrežu, a lokacije su potpuno nedostupne ribarima“, naveo je Kise brojne probleme.

Uporedio je sa položajem ribara u susjednoj Hrvatskoj, te da se oni ne mogu načuditi u kakvim uslovima rade i opstaju ribari u Crnoj Gori.

„Evo, uporedilo smo i te ledomate, vaganje ribe i elektronske evidencije. U Boki su postavljeni na mjestima gdje se najmanje ribari, a tamo gdje treba njih nema. Nije mi jasno kako su to i postavili jer mora postojati prostorni plan. Recimo Risan i Kotor nemaju, ima Bigova, ima Tivat. Ko živi u Krašićima mora da ide u Tivat, a ovi sa Rose moraju u Zeleniku ili Škver da izvagaju ribu“, objašnjava naš sagovornik i poziva nevladine organizacije da se uključe i ispitaju vrijednost i proceduru kupovine tih uređaja.

Iako ne očekuju da EU rješava njihove probleme taksativno, u Nacionalnom udruženju proizvođača ribe Crne Gore se nadaju posredovanju.

„Očekujemo da predstavnici ambasade EU na neki način uslove ministra Jokovića i premijera Milojka Spajića da ispoštuju formiranje Radne grupe na osnovu odluke Vlade od 11. septembra prošle godine. Tražimo do države da počne rješavati probleme oko poglavlja 13. Ribarstvo, da ne bi u EU ulazili bosi, goli, gladni i žedni bez osnovnih uslova koje imaju evropski ribari, jer smo u takvoj situaciji da ne možemo voditi jaku ribarsku utakmicu sa Evropom“, poručio je Kise.

Joković: Uskoro ćemo početi rješavanje problema ribara

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kazali su ranije za Biznis.me da će razgovore o rješavanju problema ribara početi ubrzo i podsjetili na sastanak na kojem je dogovoreno formiranje međuresorne radne grupe koja bi se bavila rješavanjem aktuelne problematike u sektoru ribarstva, uključujući nedostatak sigurnih vezova, subvencionisano gorivo, kao i obeštećenje ribara zbog uticaja kruzera na stanje ribljeg fonda.

„Zbog intenziteta obaveza u dijelu EU integracija, neka ministarstva, konkretno Ministarstvo finansija, još nisu imenovala svoje predstavnike, zbog čega se radna grupa još uvijek nije sastala..Očekujemo da će početkom naredne godine sastav grupe biti kompletan i da će se sagledati mogućnosti prevazilaženja teškoća sa kojima se ribari suočavaju već dugi niz godina, posebno ribari iz Bokokotorskog zaliva“, kazao je za naš portal Vladimir Joković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Što podrazumijeva Poglavlje 13

Poglavlje 13 – Ribarstvo, tretira pitanje izgradnje ribarskih luka i ono je otvoreno na Međuvladinoj konferenciji u Briselu 30. juna 2016. godine.

U okviru tog poglavlja Crna Gora ima obavezu da ispuni dva završna mjerila, od kojih je prvo da usvoji zakonodavni okvir koji obezbjeđuje značajan stepen usklađenosti sa pravnom tekovinom EU za oblast ribarstva i da osigura da je u stanju da u potpunosti primjenjuje Zajedničku ribarsku politiku nakon pristupanja.

Drugo mjerilo predviđa da država znatno ojača administrativne, inspekcijske i kontrolne kapacitete koji se zahtijevaju Zajedničkom ribarskom politikom i da osigura da će zahtjevi EU, koji se tiču inspekcije i kontrole, biti u potpunosti ispunjeni na dan pristupanja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Popularno

Novi broj magazina „Biznis.me” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regiona i svijeta…

Komentari