Rat na Bliskom istoku poprima šire razmjere, koje osim uništavanja najvrijednijeg – ljudskih života, njihovih domova, gradova…. ima velike posljedice po svjetsku ekonomiju. Mnoge zemlje kroz energetsku nestabilnost pokazale su svoju ranjivost i nespremnost da se suoče sa problemom poskupljenja i eventualnih nestašica naftnih derivata.
Kako rat ulazi u treću sedmicu, cijene goriva u Crnoj Gori su skuplje. Od prvobitnog straha od nestašica i dugih redova na benzinskim pumpama, situacija je sada drugačija. Građani su se pomirili s činjenicom da će za više novca dobiti manje goriva, ali se bar nadaju da goriva neće faliti, tako je bar rekao premijer nedavno odgovarajući na kritike sa svih adresa.
U susret narednoj sedmici kada se očekuje veći skok cijena goriva, ekonomisti i političari dijele zajedničku brigu: da li će Crna Gora preduzeti nove mjere i zaustavi “divljanje” cijena goriva kroz smanjenje akciza, što je dobro za privredu ili bi time proizvela dodatni teret na budžet.
Ekonomski analitičar i profesor Vasilije Kostić kaže za naš portal da se posljedice rata na Bliskom istoku već osjećaju, od prvobitnog straha do skoka cijena.
„Osjeća se jedna opšta zabrinutost zbog dešavanja na Bliskom istoku i mogućoj eskalaciji. Rat je uvijek povezan sa neizvjesnošću moguće ekonomske krize, a ta neizvjesnost uvećava troškove. Tako je u ekonomijama- ako imate potenciranu neizvjesnost onda imate i potencijalni rast cijena”, kazao je Kostić.
Ističe da je nezahvalno govoriti o inflaciji iako se osjeća da postoji pritisak na rast cijena. A koliko često će rasti i koliko finansijski opterećivati građane zavisi, kaže, od dužine sukoba na Bliskom istoku i ključnog pitanja, ima li granica ratu.
„Mislim da je inflacija u Crnoj Gori već počela. Ne možemo pobjeći od činjenice da je došlo do rasta cijena goriva, koji je osnovni input za proizvodnju svih proizvoda i usluga. Postoje makroekonomski proračuni da 10 odsto rasta cijene goriva znači jedan odsto inflacije, što znači opšti nivo cijena rasta za jedan odsto. Ukoliko se još uzme indirektni uticaj od 0,3 do 0,5, to je već inflacija na 1 do 1,5 odsto”, kazao je Kostić.
Objašnjava da problem sa inflacijom nije rast cijena, već troškovi koje morate da napravite da inflaciju morali da oborite na prihvatljivi nivo. Tvrdi da država mora da reaguje.
“Država mora da reaguje kako bi amortizovala potencijalnih 1,5 odsto inflacije, jer nema dobrih odluka u pogrešno vrijeme. Inflacija od 1,5 odsto nije beznačajna i lako je izračunati koliko je to na naš BDP, a koliko bi bilo da se privremeno smanje akcize. Inflacija je ‘bomba’, a naročito u našoj situaciju gdje je fiskalni kapacitet vrlo ograničen“, kazao je Kostić.
Iako posmatraju iz drugog ugla, i političari situaciju ocjenjuju složenom. Dok oni traže model da država na najbolji način izađe iz, moguće, krize premijer je nedavno uvjeravao građane da nema mjesta panici.
Ipak, očekuju da Vlada konkretnim mjerama reaguje na novonastalu situaciju. Opozicioni Miloš Konatar kaže da je evidentno da će u naredna tri mjeseca doći do rasta cijena nafte na svjetskom tržištu, i da premijer nema prostora za čekanje raspleta.
On je na današnjoj konferenciji za novinare pozvao Vladu da po uzoru na sve zemlje regiona smanji akcize.
„Region je već smanjio akcize i ublažio rast cijene i to treba da uradi Crna Gora, ne samo zbog cijene goriva nego zato sto će rast cijena goriva uticati na rast svih ostalih cijena. Odgovorno je da se snize akcize, a ukoliko to Vlada ne želi da uradi, to mogu da urade poslanici i na tri mjeseca smanje akcize i zaštite standard građana“, kazao je Konatar i poručio da, ukoliko ovi predlozi budu odbijeni da se o njima i ne raspravlja, što bi kako smatra bilo apsurdno.
Na pitanje da li imaju podršku poslanickih klubova za smanjenje akciza, kazao je da čekaju poslanike većine.
“Mislimo da opozicija ne pravi problem za ovu inicijativu. Vlada treba da djeluje preventivno. Ne znam gdje je premijer i zašto se ne oglašava i zašto nema potrebu da se obrati građanima“, zapitao se Konatar.
Cent goriva, skuplji zalogaj
Poskupljenje goriva prate i nove, veće, cijene proizvoda. Iako ne zvanično, mnogi proizvodnji su skuplji po nekoliko centi. O novim, većim cijenama, govorili su i prevoznici drumskog saobraćaja. Za sad iz Podgorice stiže dobra vijest, da neće mijenjati cijenu prevoza u lokalnom saobraćaju i da neće korigovati red vožnje.
Analitičar Dževdet Pepić kaže da će nove cijene goriva, uticati na cijene u prodavnicama i pijacama.
Takva situacija pogađa i proizvođače hrane, sve je lančano povezano. Aktuelne cijene goriva i najavljeno poskupljenje naftnih derivata, posebno dizela, koje koriste poljoprivrednici događa se na samom početku sjetve i proljećnih radova. Ukoliko se cijena nafte zaustavi, biće dobro za sve, u suprotnom sve će biti skuplje od usjeva do trpeze.
U nazavidnoj situaciji nalaze se i stočari koji strahuju od nestašice goriva, isto koliko i od novih cijena. Njihovo poslovanje je teško i u sadašnjim uslovima, a na brojne probleme, uzalud su se kažu obraćali Vladi, čak su i dolaskom traktorima ispred Vlade, bili neprimjetni za državne institucije. To ih brine isto i koliko nova poskupljenja, koja bi, zbog uvozne zavisnosti naše države od stočne hrane, koncentrata i goriva dovelo do novih cijena mlijeka i mliječnih prerađevina.
Od poskupljenja nijesu imune ni velike zemlje
Posljedice se već osjećaju i na tržištu potrošnje u SAD-u. Cijene benzina tamo su porasle za sedam centi i dostigle prosjek od 3,79 dolara po galonu, što je najviši nivo od oktobra 2023. godine.
Dalji rast cijena nafte mogao bi dodatno opteretiti potrošače i usporiti globalni ekonomski oporavak. Analitičari upozoravaju da će dalji razvoj situacije u Hormuškom moreuzu biti ključan za kretanje cijena. Svako ozbiljnije narušavanje transporta kroz ovaj strateški prolaz moglo bi izazvati novi skok cijena i dodatne poremećaje na globalnom tržištu energije.
Napadi na energetsku infrastrukturu i prijetnje Hormuškom moreuzu pojačavaju strah od poremećaja globalnog snabdijevanja naftom i gasom. Usljed geopolitičkih tenzija, cijene nafte zabilježile su i juče snažan rast. Referentna Brent nafta porasla je oko 3% i dostigla nivo od približno 103 dolara po barelu, dok je američki WTI skočio 3,7%, na oko 97 dolara. Tokom dana trgovanja, rast je bio još izraženiji, što ukazuje na povećanu nervozu investitora.
Kriza na Bliskom istoku iziskuje ozbiljan odgovor premijera
„Meni je neprihvatljivo da već nakon ovoliko dana rata na Bliskom istoku, nemamo poruke od premijera što Vlada namjerava da uradi. Ovo nije bezazlena situacija”, upozorava Konatar i navodi da je predložio izmjene zakona kojim se propisuje umanjenje akciza za 50 odsto naredna tri mjeseca.
Pročitajte još:
Tvrdi da Vlada ima mogućnost da to uradi, ali još nemamo nikakve informacije. Konatar objašnjava da, ako bi se akciza smanjila u nivou do 50 odsto, možda bi cijena porasla za dva-tri centa ili možda uopšte i ne bi porasla.
Zbog ozbiljnosti teme, o cijeni goriva i snabdijevanju crnogorskog tržišta naftnim derivatima biće riječi pred Skupštinskim odborom za ekonomiju, finansije i budžet zakazanom za 26.mart. Na kontrolno saslušanje tim povodom pozvani su ministar energetike i rudarstva i finansija, Admir Šahmanović i Novica Vuković, kao i predstavnici naftnih kompanija.
Cijene goriva u Crnoj Gori: 18.03-24.03.2026.
Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore ažurira cijene natnih derivata petnaestodnevno Do 24.marta, ovoliko koštaju dizel, benzin i lož ulje. Cijene važe do 24.03.2026.
- Eurodizel – 1.50€ / L
- Benzin BMB 95 – 1.47€ / L
- Benzin BMB 98 – 1.50€ / L
- Lož ulje – 1.42€ / L
