Tenzije na Bliskom istoku i nestabilno tržište nafte mogli bi uzdrmati svakodnevni život građana, i stvoriti neizvjesnosti od novih poskupljenja, kazao je za Biznis.me, ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
„Ako se rat završi brzo posljedice će biti manje. Ali, ukoliko se nastavi desiće se poskupljenja, uslovljena rastom cijena nafte i naftnih derivata. Sve je to uzročno-posljedično vezano, pa ukoliko zbog novih cijena goriva poskupi prevoz, jasno je da će doći do povećanja i ostalih proizvoda“, ističe Mulešković i objašnjava da svako poskupljenje nafte povlači i rast cijena hrane.
„Skuplje gorivo znači skuplji transport, proizvodnju, distribuciju. Ipak, kada cijene nafte padnu, cijene hrane rijetko prate taj trend. Moramo da imamo mjere kako se ne bi ugrozio životni standard građana“, poručio je Mulešković i upozorava da nema razloga za paniku kada je riječ o mogućim nestašicama.
Vrlo je važno, naglašava, da Vlada pažljivo voditi ekonomsku politiku, naročito kada je riječ o akcizama na gorivo.
„Svi znamo da neće doći do nestašica. Sa tim stvarima smo napravili paniku, pa smo morali da tu paniku liječimo. Neophodno je da Vlada prati situaciju međuresorno, i da se vidi, prije sljedećeg obračuna cijene goriva, da li je neophodno smanjivati akcize, kako ne bi došlo do većeg rasta cijena“, naglasio je Mulešković.
I profesorica Ekonomskog fakulteta Maja Baćović uvjerena je doći do talasa poskupljenja životnih namirnica zbog rastućih cijena goriva.
Dugoročno bi se to, upozorava , moglo refektovati kroz manja primanja i otplatu novih državnih dugova. Objasnila je da svaki rast cijene nafte od deset odsto, automatski gura inflaciju u Crnoj Gori za 1,5 procenata naviše, dok država istovremeno, izuzev akciza, nema gotovo nikakav manevarski prostor za odbranu standarda.
„Dok sukobi na Bliskom istoku ne jenjavaju, sudbina crnogorskog BDP-a i stope inflacije u 2026. godini direktno zavise od trajanja krize. Ključni problem leži u činjenici da zemlje Bliskog istoka snabdijevaju četvrtinu svjetskog tržišta naftom, pa svaki poremećaj u lancima snabdijevanja momentalno podiže cijene na pumpama, što u Crnoj Gori pokreće nezaustavljivu lančanu reakciju“, naglasila je Baćović.
Objašnjava da uz inflaciju raste i strah na tržištu kapitala, što vodi ka padu investicija i usporavanju rasta globalne ekonomije, čije se smanjenje već procjenjuje na oko pola procenta.
Iako bi smanjenje akciza, objašava Baćović, snizilo cijenu goriva na pumpama za 16 do 20 centi, cijena takvog poteza po budžet je ekstremno visoka, jer bi na godišnjem nivou kreiralo gubitak od oko 100 miliona eura.
„Manevarski prostor je minimalan jer budžet Crne Gore za 2026. godinu već je opterećen sa skoro 80 odsto mandatornih rashoda, odnosno novca koji mora ići na plate, penzije, zdravstvo i kamate. Uz planirani deficit i obaveze za refinansiranje javnog duga, Crnoj Gori nedostaje oko 700 miliona eura. Podatak da je samo u januaru potrošeno oko 50 miliona eura državnih depozita od planiranih 200 miliona jasno ukazuje na to da će građani cijenu globalne nestabilnosti platiti ili kroz trenutna poskupljenja ili kroz buduće smanjenje raspoloživog dohotka zbog otplate novih kredita“, upozorava Baćović.
Počela adaptacija državnih rezervoara u Luci Bar
Iz Ministarstva energetike i rudarstva najavili su početak adaptacije i modernizacije državnih rezervoara u Luci Bar koji će, naveli su, služiti za skladištenje strateških rezervi naftnih derivata. Adaptacija obuhvata tri rezervoara ukupnog kapaciteta 17.600 kubnih metara. Vrijednost investicije iznosi 2,2 miliona eura, a sredstva su obezbijeđena uz podršku Evropske komisije, kroz paket pomoći namijenjen ublažavanju posljedica energetske krize, saopštio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović.
„Uvelimo smo izvođača i nadzor u posao i tako praktično započeli radove na projektu koji je od velikog značaja za energetsku sigurnost Crne Gore. Ovi rezervoari imaju dugu istoriju. Iako je spor oko vlasništva riješen presudama Višeg suda još 2015. i 2016. godine, oni su na ime države upisani tek 2024. godine.
U skladu sa Zakonom o javnim nabavkama sproveli smo tri tendera kako bismo osigurali najbolju i potpuno transparentnu ponudu. Početak radova pokazuje da Crna Gora, korak po korak, gradi energetski stabilnu i sigurnu budućnost, za državu, privredu i sve građane“, saopštio je Šahmanović.
Što se tiče postojećih zaliha nafte, upozorio je, na netačne i maliciozne navode koji su, kaže, kružili u nekim medijima i putem društvenih mreža da je situacija u Crnoj Gori alarmantna.
„Građani Crne Gore mogu biti potpuno mirni, država odgovorno i planski radi na ovom pitanju i svi koraci koje preduzimamo idu ka jačanju energetske sigurnosti i stabilnosti“, naveo je Šahmanović.
Pročitajte još:
Podsjetio je da je država prošle godine započela proces formiranja strateških rezervi i da je do danas obezbijeđeno oko 40 odsto od ukupne zakonske obaveze.
„Nažalost, zbog globalne situacije na tržištu energenata, bili smo prinuđeni da poništimo tender za nabavku dodatnih količina naftnih derivata, kao i prethodni postupak iz decembra 2025. godine, jer nijesmo dobili nijednu valjanu ponudu. To je racionalna i domaćinska odluka. Ipak, nastavićemo sa novim postupcima kako bi se obezbijedile preostale količine i ispunile sve zakonske obaveze“, saopštio je ministar Šahmanović..
