Poljoprivrednici iz svih krajeva Crne Gore, na kratko, su parkirali traktore ispred Vlade kako bi, i na taj način, skrenuli pažnju na probleme koji su se, kažu, nagomilali i prijete opstanku domaće poljoprivrede, istakao je za Biznis.me predsjednik Poljoprivrednog klastera Crne Gore, Boško Miličić.
„Za kratko vrijeme, mi se okupljamo na različite načine ispred Vlade, ali nikog ne dotiču naši problemi. Iscrpljeni smo dugogodišnjim obećanjima, lošom agrarnom politikom i nečinjenjem institucija“, kazao je Miličić.
On je upozorio da će, ukoliko država ne preuzme odgovornost, radikalizovati proteste. Navodi da već dvije godine traže sastanak sa ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimirom Jokovićem i premijerom Milojkom Spajićem, kako bi im direktno saopštili potrebe i probleme.
„Mi jesmo seljaci, ali mi najbolje znamo što nama treba. U Evropi baš seljaci, okupljeni u strukovnim udruženjima, učestvuju u kreiranju budžeta. Naše najveće nevolje su: mali agrobudžet i nerad, neznanje i nedostatak razvojne startegije“, naveo je Miličić.
Umjesto na imanjima, poljoprivrednici iz cijele Crne Gore, traktorima su „orali“ podgorički asfalt. Poručili su da nemaju vremena da čekaju i „Bez poljoprivrednika nema hrane “.
„Stanje u poljoprivredi je katastrofalno. Nalazimo se u najtežem periodu posljednjih 30 godina. Prosječna starost farmera je oko 60 godina, mladi napuštaju sela, domaća proizvodnja opada, a uvoz raste. To nije slučajno, to je posljedica dugododišnjeg nečinjenja“, izričit je Miličić, naglasivši da je Poljoprivredni klaster Crne Gore član najvećeg evropskog poljoprivrednog udurženja Copa-Cogeca koje ima preko 22 miliona članova i 500.000 kooperanata.
Dok se u evropskim državama pobošljavaju uslovi za poljoprivredu, uključujući sve grane, i uvećavaju sredstva, u Crnoj Gori budžet se smanjuje.
„Budžet za ovu godinu bio je 77 miliona eura, od toga je 11 miliona iz izvora Evropske unije, znači da država izdvaja 66 miliona, a od toga prema svim proizvođačima, pčelarima, voćarima , farmerima, ide 30 miliona eura, ili 0,8 odsto, pa sad zamislite kakva je to mizerija i politika naša. Za ovu godinu je prvo rečeno budžet 100 miliona eura, kad ovo sad kažu biće manji za 25 miliona jer je smanjen državni budžet“, objašnjava naš sagovornik.
„Tražimo povećanje agrobudžeta na najmanje pet odsto ukupnog državnog budžeta, jer se bez ozbiljnog finansijskog okvira ne može govoriti o razvoju poljoprivrede. Tražimo zaštitu domaće proizvodnje i ravnopravne uslove na tržištu, kao i efikasnu kontrolu uvoza. Zahtijevamo profesionalan i odgovoran rad institucija, bez kašnjenja, improvizacije i prebacivanja odgovornosti. Insistiramo na snažnijoj podršci selu, stočarima i mladim poljoprivrednicima, kako bi se zaustavilo pražnjenje ruralnih područja”, kazao je predsjednik Poljoprivrednog klastera Crne Gore Boško Miličić, naglašavajući da političari moraju da shvate da je osnovni stub suvereniteta jedne države proizvodnja hrane.
Upozorava da ukoliko mladi ljudi pođu u inostranstvo, što je slučaj sa sjeverom države, sela mogu ugasiti prizvodnju.
Zaštiti domaći proizvod
Crnogorsko tržište je, kažu farmeri, zagušeno mesom iz uvoza i to sa dalekih destinacija. Tvrde da je domaći proizvod kvalitetniji po svim parametrima, ishrani i načinu uzgoja.
„Nedavno su preko granice pustili uvoz svinjskog i jagnjećeg mesa, i onda rekli farmerima snađite se. Ako mi počnemo ‘da se snalazimo’, najviše će osjetiti država. Mi smo brojna ‘nevidljiva’ kompanija za političare, ali i te kako zanimljivi za punjenje državne kase. Ja imam farmu sa 60 grla i svaki mjesec ostavim najmanje četiri hiljade eura PDV, kada se to pomnoži na 12 mjeseci, pa ostala gazdinstva, lako je doći do dobiti države, u odnosu na benefite koje oni nama pružaju“, kaže za Biznis.me predsjednik Poljoprivrednog klastera Crne Gore, Boško Miličić.
Pročitajte još:
Svaka oblast poljoprivrede je nauka za sebe, od stočarstva, poljoprivrede, pčelarstva, ribarstva… pa je učešće na seminarima i povezivanje sa strukovnim udruženjima itekako bitno. Tu kažu, steknu nova poznanstva i znanja. Praksa iz drugih zemalja je od velike koristi. No, i dalje imaju problem, kaže Miličić, da političari shvate da „seljak“ nešto bolje zna od njih.
„Najveći i najosjetljiviji problem je proizvodnja mlijeka, jer ima puno bakterija i virusa, i tu smo posebno obazrivi ali do sad uspijevamo u tome. Kad smo ukazali resornom ministru na prijetnju od kju groznice gledao nas je čudno, ali kad se ta bakterija proširila, hvatao se za glavu sa saradnicima. Tad je bilo kasno, nema farme đe se nije uvukla. I sa slinavkom je slično. Velikih muka ćemo imati jer nema struke na pravom mjestu. Ministarstvo bira političare, glasače, iz svoje stranke i na to se sve svodi“, objašnjava sagovornik našeg portala.
