Podizati svijest građana i privrede o značaju zaštite prava intelektualne svojine

Crna Gora je na dobrom putu kada je riječ o uspostavljanju efikasnog sistema za zaštitu prava intelektualne svojine, ali institucije, privreda i građani moraju nastaviti da jačaju svijest o njenom značaju, poručili su stručnjaci iz javnog i privatnog sektora.

Zatvaranje Poglavlja 7 u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) u decembru prošle godine, koje se odnosi na prava intelektualne svojine, potvrda je da je Crna Gora stvorila stabilan zakonski i institucionalni okvir.

Ipak, kako ističu nadležni, zakoni su samo početak – ključno je njihovo sprovođenje i razumijevanje njihove vrijednosti u svakodnevnom životu i poslovanju, izvještava agencija Mina.

Šefica odsjeka za unutrašnje tržište i statistiku u Ministarstvu evropskih poslova, Andrijana Čanović ističe da zaštita intelektualne svojine ne donosi koristi samo autorima i inovatorima, već i širi prostor za razvoj biznisa i privlačenje investicija.

„Možemo reći da Crna Gora ima uspostavljeni i institucionalni i zakonski okvir kada je u pitanju zaštita prave intelektualne svojine, što znači da smo sa tim zakonskim okvirom stvorili određenu bazu za sprovođenje tog prava u praksi“, kazala je Čanović agenciji Mina-business.

U narednom periodu, kako kaže, akcenat će biti na edukaciji – od službenika koji se bave registracijom prava, do tržišnih inspektora, sudija i tužilaca.

Zamjenik generalnog sekretara Unije poslodavaca (UPCG), Filip Lazović, rekao je agenciji Mina-business da u Crnoj Gori postoji zaokružena regulatorna i institucionalna podrška kada je u pitanju zaštita intelektualne svojine.

„Svako ko ima neki produkt svog intelekta, autorsko djelo, žig, patent ili industrijski dizajn, ima jasne procedure na koji način može da zaštiti svoje djelo i u tom smislu može da uživa određeni stepen zaštite“, saopštio je Lazović.

On smatra da je dobra vijest privremeno zatvaranje Poglavlja 7 i činjenica da je dobijena potvrda od partnera iz EU da država ima regulatorni okvir koji je potpuno usklađen.

„Na sreću, imamo taj regulatorni okvir. Ono što se može primijetiti jeste da ne postoji dovoljna svijest privrednih subjekata o značaju i o tome koliko odgovorajući rad i napor da se stvori nešto novo, a kasnije da se to zaštiti, može da bude dobro za neki privredni subjekt pojedinačno ili cijelu ekonomiju“, kazao je Lazović.

Da problem zloupotrebe autorskih prava nije nepoznat u domaćem medijskom prostoru, svjedoči i iskustvo novinske agencije Mina. Direktor Jaša Jovićević ističe da su foto i video sadržaji donekle zaštićeni, ali tekstualni i dalje ostaju ranjivi.

„Zaštita se prevashodno odnosi na fotografiju i audiovizuelne formate, što se i u crnogorskim sudovima do sada pokazalo kao moguće zaštiti i u slučaju zloupotrebe takvih sadržaja moguće je naplatiti određenu štetu koja je pričinjena autoru“, naveo je Jovićević.

Kako je dodao da, za razliku od toga, tekstualne informacije nažalost još nijesu prepoznate, no su i dalje predmet zlouputrebe.

Jovićević smatra da je bitno da u procesu finalnog usklađivanja sa evropskom regulativom i standardima, i vjerovatno u momentu kada Crna Gora postane punopravni član EU, medijska zajednica iskoristi svu pozitivnu praksu EU i doprinese cilju koji će omogućiti da zaštite sve ono što su predmeti njihovih produkcija.