Najnoviji izvještaj Svjetske banke o tržištu rada na Zapadnom Balkanu pokazuje složenu, gotovo paradoksalnu sliku: region istovremeno pati od visoke nezaposlenosti i hroničnog nedostatka radne snage. – piše Dan.
Ovaj raskorak postaje naročito vidljiv u Crnoj Gori, zemlji čija se ekonomija oslanja na turizam, usluge i sezonski rad, ali sve teže pronalazi kvalifikovane radnike da bi održala rast.
U Crnoj Gori stopa nezaposlenosti mladih i dalje je među najvišima u regionu, iako se privreda formalno oporavlja. Sve veći broj mladih ljudi napušta zemlju u potrazi za boljim platama i stabilnijim radnim uslovima, dok istovremeno domaći poslodavci u hotelijerstvu, ugostiteljstvu, građevini i zdravstvu sve češće zapošljavaju strane radnike, najčešće iz Azije. Ova pojava, iako kratkoročno rješenje, otvara ozbiljno pitanje dugoročne održivosti tržišta rada i demografskog opstanka.
Prema podacima Svjetske banke, Crna Gora se suočava sa „strukturnim raskorakom“ – obrazovni sistem ne proizvodi kadrove koji su traženi u praksi, dok istovremeno visokokvalifikovani radnici teško pronalaze poslove u zemlji. Nedostatak tehničkih, zanatskih i digitalnih vještina sve više ograničava konkurentnost crnogorske ekonomije. U izvještaju se navodi da je neophodno uvesti „ciljane reforme obrazovanja i obuka“ koje će pratiti potrebe tržišta, uz aktivniju politiku zapošljavanja i snažnije povezivanje javnog i privatnog sektora.
Ekonomisti upozoravaju da se Crna Gora nalazi u opasnoj zoni stagnacije radne produktivnosti. Dok druge zemlje regiona, poput Srbije i Sjeverne Makedonije, privlače veće strane investicije u proizvodne sektore, Crna Gora i dalje zavisi od sezonskog rasta i turizma, što čini tržište rada ranjivim na spoljne šokove i klimatske promjene. Uz to, rast cijena života, posebno stanovanja, odvraća mlade ljude od povratka nakon školovanja u inostranstvu.
U tom kontekstu, poruka iz izvještaja Svjetske banke je jasna: Crna Gora mora preći sa pasivnog posmatranja tržišta na aktivno planiranje radne politike. To podrazumijeva podršku preduzetništvu, digitalnim industrijama i modernizaciju obrazovanja – ne kao apstraktnu reformu, već kao osnovu ekonomske sigurnosti.
Istovremeno, Dan podsjeća na iskustvo drugih zemalja Zapadnog Balkana koje pokazuje da migracije ne moraju biti gubitak ako se pravilno upravlja njima. Programi za povratak stručnjaka, ulaganja u inovacije i prekogranične projekte mogli bi ublažiti odlazak talenata i povezati crnogorsku dijasporu sa domaćom privredom.
Prema najnovijim podacima Eurostata i Monstata za 2025. godinu, Crna Gora, iako nije članica Evropske unije, po stopi nezaposlenosti od 10,5 odsto (drugi kvartal 2025), našla bi se među zemljama sa višom stopom nezaposlenosti u odnosu na prosjek EU, ali ispod najtežih slučajeva poput Španije i Grčke.
Ako bismo Crnu Goru uvrstili u tabelu država članica EU, njen položaj bi bio oko 23. mjesta od 27, dakle u donjoj četvrtini po rezultatima.
Prema Eurostatovoj orjentacionoj rang-listi stope nezaposlenosti za period februar–april 2025) najboljih pet u EU su 1. Poljska – 2,6 %, 2. Češka Republika – 2,7 %, 3. Malta – 2,7 %, 4. Njemačka – 3,1 % i 5. Nizozemska – 3,2 %.
Crna Gora je na ovoj listi na 23. poziciji sa 10,5 % . Od nje su nešto bolji 18. Francuska – 7,1 %, 20. Italija – 7,8 %, 22. Hrvatska – 8,6 %, a lošiji samo 24. Portugal – 10,7 %, 25. Grčka – 11,2 %, 26. Španija – 11,9 % i 27. Letonija – 12,1 %
Dakle, Crna Gora bi se nalazila pri dnu liste, ali ne među najgorima. Njena stopa nezaposlenosti je viša od prosjeka EU-27 (oko 5,8 %), ali niža od južnoevropskih zemalja koje i dalje bilježe dvocifrene vrijednosti.
Kada su u pitanju zemlje Zapadnog Balkana i nezaposlenost mladih uzrasta 15-24 godine, prema najnovijim podacima Svjetske banke i Monstata za 2025. godinu, stopa nezaposlenosti u toj kategoriji iznosi oko 27–28 odsto, što je među najvišim stopama u regionu Zapadnog Balkana.
Pročitajte još:
Procjene za naš region za 2025 su Kosovo preko 30 %, Crna Gora: 27–28 %, Sjeverna Makedonija: oko 26 %, Bosna i Hercegovina: oko 25 %, Srbija: 23 % i Albanija: 21 %.
Dakle, Crna Gora je druga po visini nezaposlenosti mladih u regionu, odmah iza Kosova, i nešto iznad prosjeka Zapadnog Balkana.
To znači da, iako je ukupna nezaposlenost u Crnoj Gori smanjena, mladi i dalje ostaju najslabija tačka tržišta rada – što ukazuje na duboke strukturne probleme: nedostatak prilika za prvo zaposlenje, slabu povezanost obrazovanja i privrede, te odlazak mladih u inostranstvo.
Tržište rada u Crnoj Gori danas je više od statistike – ono je ogledalo društva. Pitanje zaposlenosti mladih, radne etike, obrazovanja i jednakih šansi postaje pitanje nacionalne strategije. Ako zemlja pronađe način da spoji znanje i rad, može preći iz faze preživljavanja u fazu razvoja.
