Odnos cijena i kvaliteta određuje uspješnost turizma

Država i privatni sektor u turizmu moraju raditi na cjenovnoj konkurenciji,u smislu smanjenja fiskalnih zahvatanja, ali i smanjenja jediničnih marži. Neophodno je preduzeti sve relevantne mjere u cjenovnoj i promotivnoj politici, kada su pitanju regionalna tržišta, kazao je, između ostalog, u razgovoru za Biznis.me prof. dr Ivo Županović, redovni profesor ekonomije i turizma.

Biznis.me: Minula turistička sezona bilježi mješovite rezultate: rast broja dolazaka stranaca, ali pad ukupnih noćenja u kolektivnom smještaju, naglaskom na značajnom udjelu stranaca i zabilježenim trendom kraćeg zadržavanja turista, uz kritike na račun (nepouzdane) statistike. Brojke su statistički pokazatelji koji se, vidjelo se, različito čitaju i tumače od lokalnih Turističkih organizacija, hotelijera i resornog ministarstva. Što treba uraditi da bi ovo ljeto bili spremnije?

Ivo Županović: Mislim da prevashodno treba prilagoditi avio dostupnost, što se u domenu širenja konekcije ka relevantnim emitivnim tržištima i radi (dominantno tu mislim na Centralnu i Zapadnu Evropu, kao i skandinavske i baltičke zemlje), kao i da se konačna odluka u smislu investiranja u aerodrome, da li će navedeno ići u pravcu finansiranja iz internih resursa ili pak putem koncesije.

Potom, treba raditi na cjenovnoj konkurenciji, i to treba da bude zajednički zadatak i države i privatnog sektora, u smislu smanjenja fiskalnih zahvatanja, ali i smanjenja jediničnih marži. Takođe, treba preduzeti sve relevantne mjere u cjenovnoj i promotivnoj politici, kada su pitanju regionalna tržišta. Na primjer, podatak da je u 2025. godini Hrvatska imala 224.351 noćenja više sa tržišta Bosne i Hercegovine u odnosu na 2024.godinu, kao i 199.298 noćenja više sa tržišta Srbije treba da nas zabrine. Na to je u određenom dijelu uticalo kako bolja saobraćajna dostupnost navedene destinacije, a u kombinaciji sa cjenovnim približavanjem Crne Gore navedenom tržištu.

Dalje, sistem obrazovanja, u smislu da se stalno provlači mantra da nemamo adekvatan i dovoljan broj zainteresovanih lica za rad u turizmu. Uzeću za primjer Kotor, grad koji pledira da bude dominantno turistički ( iako smatram da u odnosu na njegov potencijal to nije optimalno).Konstantno je apel u smislu nedovoljnog broja kandidata, a da se niko ne zapita kako je moguće da u Kotoru mladi nemaju mogućnost srednjoškolskog obrazovanja u turizmu?

Biznis.me: Da li je putna infrastruktura, posebno gradilište Tivat-Jaz, uzrok gužvi i nezadovoljstva? Sudeći prema novonastalim propustima, i vremenskim (ne)prilikama, radovi će se odužiti? Ocjene turista, i tokom novogodišnjih praznika, upravo zbog radova, nijesu bile zadovoljavajuće, što nam to govori u susret novom ljetu? Crna Gora je minulog ljeta, značajno bila tranzitna destinacija, pa su gužve bile još veće. Što znači za turističku destinaciju da bude prolazna stanica?

Županović: Saobraćajna dostupnost je po definiciji ključan dio integrisanog turističkog proizvoda. Dalje prolongiranje rokova kada je u pitanju završetak radova na ovoj dionici svakako će doprinijeti nezadovoljstvu turista, pogotovu na fenomen ponovnog dolaska.

Smatram da će početak sezone početi već sa uskršnjim praznicima (5/4/2026.godine po katoličkom kalendaru i 12/4/2026.godine po pravoslavnom kalendaru) i da do tada navedena trasa mora biti osposobljena u cjelosti u smislu normalnog protoka vozila, ako već do tada nije moguće zaršiti kompletne radove na istoj. U suprotnom, mislim da će značajno derogirati napore kada je u pitanju prethodno pomenuto poboljšanje avio dostupnosti, jer je navedena dionica ključna za transfer turista sa aerodroma Tivat ka Budvi.

Biznis.me: Mogu li niskobudžetne avio kompanije pomoći u dolasku većeg broja turista? Što to znači za nacionalnog avioprevoznika?

Županović: Naravno da niskobudžetne avio kompanije mogu značajno unaprijediti avio dostupnost. Dovoljno je pogledati rezultate Tirane, gdje niskobudžetne avio kompanije produkuju 75 odsto prometa, koji je u rapidnom porastu već niz godina. Međutim svakako sam za to da Crna Gora ima i stabilnu avio kompaniju u smislu ključnog oslonca turističkom sektoru, za koju sam siguran da će optimizacijom troškova i produkovanjem prihoda kroz adekvatan odabir emitivnih tržišta osigurati sopstvenu održivost.

Biznis.me: Boka je čvor koji “guši” saobraćaj u zalivu, priča oko zaobilaznice traje i potrajaće, kakvu sliku šaljemo turistima? I njima su, putem interneta, dostupne informacije političkih obećanja iz godine u godinu, da će zaobilaznica biti završena, a od toga nema ništa.

Županović: Smatram da opštine na nivou Boke Kotorske treba da imaju sopstveni autobuski prevoz (uz povoljnosti za domicilno stanovništvo),koji bi značajno smanjio pritisak na saobraćajnu infrastrukturu. Dalje, smatram da je potrebna daleko bolja organizacija izletničkog turizma. Primarno, kada govorimo o Kotoru izmještanje fokalnog autobuskog stajališta za tranzitne autobuse na parkirališta koja su nekoliko stotina metara udaljenija u odnosu na postojeće.

Biznis.me: Da li smo cijenama i uslugama konkurentni susjednim državama, Hrvatskoj i Albaniji? Naši hotelijeri imaju primjedbu i na PDV?

Županović: Cijene u Crnoj Gori u određenom, većem broju slučajeva, ne korespondiraju sa kvalitetom i to treba jasno reći. Kao što sam u odgovoru na prethodno pitanje naveo, nije problem samo povećanje PDV-a (što sigurno nije pomoglo rešenju problema sa visokom cijenama), već i previsoke jedinične marže i ugostiteljstvu i u smještajnom dijelu. Podatak da su cijene u turizmu i ugotiteljstvu porasle za 41,9 odsto od početka 2022. godine do kraja novembra 2025. godine sve govori.

Samo u ovoj godini, inflacija u turističkom sektoru je bila 7,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je na nivou EU bila 4,4 odsto. Stoga, smatram da bi dalji rast cijena u ovom sektoru imao nesagledive posljedice po održivost turističkog sistema, odnosno smatram da bi doveo do deterioracije tražnje na duži period. Takođe, posmatrajući inflatorne trendove na nivou svih djelatnosti, treba istaći da su u 2025. godini gotovi svi konkurenti na Mediteranu, sem Hrvatske, imali niži nivo inflacije (Kipar 0,1 odsto, Italija 1,2 odsto, Malta 2,3 odsto, Portugal 2,4 odsto, Grčka 2,9 odsto, Španija 3,0 odsto).

Dodatno akcentujem cjenovnu politiku i iz razloga što MMF u izveštaju iz oktobra 2025. godine
prognozira skroman ekonomski rast na nivou Evrope (+1,6 odsto) i eurozone (+1,1 odsto), kao i pojedinačno na nivou Njemačke (+0,9 odsto), Francuske (+0,9 odsto), Velike Britanije (+1,3 odsto).

Biznis.me: Treba li Crna Gora da se zadovolji masovnim-jeftinijim turizmom ili su nam potrebni gosti 80-ih sa zapadnog tržišta?

Županović: Mislim da ta podjela u današnjem turizmu ne postoji.Postoji samo odnos cijena-kvalitet-doživljaj na destinaciji.Dakle, ukoliko ne shvatimo da cijena mora da korespondira sa kvalitetom, kao i da moramo naći načina da gostu približimo autentičnost destinacije, odnosno da predstavimo integrisani turistički proizvod, nećemo biti kompetitivni.