Od sjutra 50 odsto manje akcize na eurodizel, a 25 odsto na eurosuper

Na svjetskom tržištu nafte, u sedmici za nama, trgovina sirovom naftom bila je dinamična,što je uslovilo i nove, veće, cijene goriva od sjutra. U petak je cijena barela sirove nafte koštala 98 dolara, što je uticalo i na drugačiji obračun cijena goriva u Crnoj Gori, u odnosu na onaj koji je najavila vlada. Tako će, umanjenim akcizama od 25 i 50 odsto, cijene goriva po litru biti više između pet i sedam centi u odnosu na aktuelne.

Iz Ministarstva finansija su ranije kazali, da su se uprkos značajnom gubitku državnih prihoda, po tom osnovu, odlučili da zaštite građane i privredu kroz maksimalno moguću mjeru, koja je na snazi od sjutra. Tako će potrošači na benzinskim pumpama točiti gorivo po cijenama koje su, tvrde iz Vlade, među najpovoljnijim u Evropi. Uvjereni su da će na taj način spriječiti povećanje drugih proizvoda koji prate rast goriva na tržištu.

Iz Ministarstva energetike i rudarstva su saopštili da je odluka o smanjenju akcize donijeta na osnovu prethodnih analiza i sagledavanja fiskalnih efekata.

“Odluka je donošena na osnovu pažljive i kontinuirane analize kretanja na globalnom tržištu. Upravo takav pristup omogućio je da mjere budu uvedene u pravom trenutku, ni preuranjeno, što bi moglo proizvesti dodatne poremećaje, ni sa zakašnjenjem koje bi imalo negativne posljedice po građane i privredu”, rekao je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović. Pojasnio je da će akciza na eurodizel biti umanjena za 50 odsto, a na eurosuper 98 i 95 za 25 odsto.

Ekonomski analitičar Mirza Mulešković, kazao je za Biznis.me da je Vlada donijela ispravnu odluku da prepolovi akcize na gorivo kako bi spriječila rast cijena i inflacije i sačuvala standard građana.

“Čini mi se da je bio posljednji momenat da se donese ovakva odluka, jer da nije donesena, sljedeće nedjelje bi sigurno došlo do naglog rasta cijena što bi ugrozilo životni standard građana i podiglo troškove privrednih subjekata“, rekao je Mulešković, naglašavajući da takva mjera može privremeno dovesti do stabilizacije cijena, uprkos tome, što zbog rasta cijena goriva, može doći do poskupljenja transporta na globalnom nivou, a to naglašava Mulešković, dovodi do poskupljenja osnovnih životnih namirnica, te da ni Crna Gora ne može ostati imuna na to.

Specifičnost našeg tržišta je i u tome, što poskupljenja nafte i derivata direktno utiču i na turizam, jer skok goriva može izazvati skuplji prevoz, ali i otkazivanja dolazaka gostiju. Upozorava da stanje na međunarodnom tržištu nafte vodi poskupljenjima, a od skoka zavise i ekonomski poremećaji na tržištu. Mulešković naglašava da ukoliko se cijene goriva stabilizuju rast neće biti drastičan, te da je u ovom trenutku Vlada donijela jedinu odluku.

“I ova kriza pokazala je manjkavosti našeg budžeta jer su dominantni prihodi koji se odnose na indirektne poreze odnosno PDV i akcize. Upravo tu moramo širiti poresku bazu i raditi mnogo više na diverzifikaciji prihoda kako nam ovakve situacije u budućnosti ne bi pravile probleme u državnoj kasi. Sljedeći zadatak Vlade je da razmisli gdje će nadomjestiti prihode koji će se umanjiti”, zaključio je Mulešković.

Naš sagovornik naglašava da država mora pratiti stanje na svjetskom tržištu jer činjenica je da je za nekoliko nedjelja došlo do rasta cijena goriva za skoro 30 odsto i da se sukobi na Bliskom istoku ne završavaju, što znači da će njihove ekonomske posledice biti sve teže, ne samo za Crnu Goru, nego za sve zemlje.

Crna Gora je malo tržište i nema uticaja na berzanska kretanja

Iz Udruženja naftnih kompanija očekuju da zbog sukoba na Bliskom istoku, ne bi trebalo biti značajnijeg udara na budžet građana. Iako Crna Gora nema uticaj na svjetska berzanska kretanja, naši sagovornici kažu da država ima mehanizme da spriječi drastična poskupljenja.

Analitičar Davor Dokić objašnjava da Crna Gora nema mogućnost da utiče na globalna dešavanja na berzama zbog toga što je potrošnja mala, a ponudu i nemamo.

„Ako taj rat potraje, Iran će vjerovatno zatvoriti Ormuski moreuz, neće moći nafta da ide kroz Omanski zaliv i to će izazvati skok cijena nafte, gdje će barel u najgoroj varijanti ići i na 300 dolara. To bi bila katastrofa za sve nas, jer energenti pokreću cijene, kada ode cijena nafte u nebo, sve će ići gore, imaćemo nevjerovatnu inflatornu spiralu“, kazao je Dokić. naglašavajući da je Vlada donijela dobru odluku da smanji akcize za 50 odsto na dizel i 25 odsto na benzin, što je bolja reakcija nego što je i on očekivao. Ističe da ta mjera dolazi u trenutku kada je privreda već na ivici, dodajući da bi cijena dizela premašila 1,80 eura po litru da je ostao stari način obračuna.
“Dobra je i Odluka Vlade da se skrati obračunski period za formiranje cijena naftnih derivata sa 14 na sedam dana, kako bi se omogućilo brže usklađivanje sa tržišnim kretanjima i efikasnije reagovanje države, iako nije navedeno na koji rok je ova mjera donijeta”, istakao je Dokić.

Navodi da očekuje da to bude do trenutka prekida ili barem značajnijeg smirivanja sukoba na Bliskom istoku, dodajući da bi u tom slučaju tržištu bilo potrebno oko dva mjeseca da se vrati u normalu. Ta mjera ne bi trebalo da ima prevelike posljedice po budžet ako bude trajala do mjesec i po, ali ukoliko se taj period produži, država bi, kaže Dokić, zbog visoke javne potrošnje morala krenuti u nova zaduženja kako bi mogla da finansira sve obaveze.

Slovenija ograničava točenje, Hrvatska razmatra nove mjere

U Sloveniji je, od juče, na snazi ​​odluka o ograničenju točenja goriva na benzinskim pumpama, s ciljem smanjenja problema snabdijevanja naftnim derivatima. Točenje goriva ograničeno je na 50 litara po osobi dnevno te 200 litara po pravnoj osobi i po fizičkoj osobi koja se bavi privredom, uključujući poljoprivredu.

Hrvatska će tokom sedmice uvesti nove mjere, kako bi ublažila energetsku krizu. Premijer te zemlje je kazao da je naftna kriza, izazvana ratom na Bliskom istoku, ozbiljnija nego u vremenu ruske agresije na Ukrajinu jer je širih, globalnih razmjera. Smatra da se brojne države nalaze u dosad najzahtjevnijoj situaciji u pogledu snabdijevanja energentima, s obzirom na blokirane flote, tankere koji ne mogu kroz Hormuški moreuz, na mogućnosti dopremanja i prerade nafte, te na, u ratu, pogođena postrojenja ili naftna polja.Poručio je da je teško kompenzovati gubitak 20 odsto svjetske nafte. Građani su u strahu od nestašica, pa se na benzinskim pumpama formiraju redovi, a pojedine pumpe ograničile su količinu plavog dizela po vozilu, što je izazvalo dodatnu paniku među potrošačima.

Cijene goriva rastu i u Sjevernoj Makedoniji. Iz Regulatorne komisije za energetiku, kažu, da je njihovu zemlju zahvatio drugi talas poskupljenja kada su cijene porasle u prosjeku 14,27 odsto, a istom se nadaju i u narednom periodu.

Energetska kriza pogodila je i ljude koji žive na škotskim ostrvima. Tokom vikenda su benzinske pumpe ostale bez goriva, prenose britanski mediji. Iz jedne kompanije su kazali da nije mogla da dopuni gorivo jer njihov brod nije mogao da pristane zbog loših vremenskih uslova, a da je dizel još uvek dostupan.

Međutim, to je izazvalo zabrinutost kod stanovnika ostrva jer se to dešava nakon što su cijene benzina i dizela skočile od početka sukoba na Bliskom istoku širom Velike Britanije. Međunarodna agencija za energetiku preporučuje vanredne mjere, uključujući rad od kuće, kako bi se smanjila potrošnja goriva.

Nacionalni plan za nestašicu goriva u Velikoj Britaniji predviđa moguće skraćeno radno vrijeme benzinskih stanica i prioritetno snabdijevanje ključnih službi, dok bi privatni vozači mogli biti ograničeni u količini goriva koju mogu da kupe. Među mjerama se pominje i smanjenje brzine na putevima, kao i ograničenje kretanja privatnih vozila u gradovima, kako bi se smanjila potrošnja i spriječile veće nestašice.