Eurodizel koštaće 1,78 eura po litru, eurosuper 98 1,62, dok će lož ulje biti skuplje za 11 centi i koštaće 1,95 eura. Od 09. marta do danas eurodizel je četiri puta poskupio, ukupno 44 centa. Vlada je 23. marta za 50 odsto smanjila akcize na dizel a 25 odsto na benzin.
Uprkos sve glasnijem negodovanju građana da su cijene mnogih životnih namirnicam nenajavljeno poskupile, iz Vlade to još ne prepoznaju kao problem. Poručuju potrošačima da ne brinu, jer država prati situaciju i razmatra moguća rješenja. Što se tiče akcije „limitirane cijene“ osnovnih životnih namirnica, koja nije produžena nakon isteka, u Vladi i ne razmišljaju o njoj.
„Nijesmo je produžavali kad je istekla, jer smo bili u pripremi sezone. Treba pustiti malo tržište da diše“, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj. Uvjeren je da je Vlada, smanjenjem akciza, za početak učinila dosta.
„Vidjećemo kako će se stvari kretati u narednom periodu. Ne možemo još uvijek da predvidimo. Ali, važno je da smo omogućili da naši građani sada plaćaju gorivo jeftinije, u odnosu na region”, poručio je Đeljošaj, ističući da je ministarstvo kojim on rukovodi spremno da pruži podršku za povećanje domaće proizvodnje, jer je to, tvrdi, neophodno državi, kao što je naša.
Politika i ekonomija sve se više prepliću, na globalnom i državnom nivou, pa su ekonomski rezultati rada Vlade, bili tema u Skupštini Crne Gore. Poslanici su tražili od ministra ekonomskog razvoja da objasni spoljnotrgovinski deficit. Opozicioni Boris Mugoša upozorio je da Crna Gora bilježi najmanju pokrivenost uvoza izvozom, ikad, od 12,8 odsto. Sa druge strane Đeljošaj tvrdi da je to rezultat prethodnih vlada, iako je od promjene vlasti prošlo skoro šest godina.
“Ovo što danas imamo je rezultat rada prethodnih vlada i onih ekonomskih aktivnosti koji su bili u prethodnom periodu. Ti podaci ne mogu da se mijenjanju preko noći, niti mogu s magičnim štapićem za godinu, dvije da ih u korist izvoza mijenjamo“, izričit je Đeljošaj.
Uvoz raste, proizvodi skuplji
Na pragu drugog kvartala nadležni u Vladi razmatraju Agrobudžet. Prate ga rast uvoza hrane, i uvećanje cijena zbog svjetske ekonomske krize. Crna Gora uvozi preko milijardu eura hrane godišnje, a izvoz je deset puta manji. Ekonomista u Minstarstvu poljoprivrede, Mirsad Spahić upozorava da se domaći resursi nedovoljno koriste. Poziva sve koji imaju mogućnost da proizvode hranu. Poljoprivrednici,pak, smatraju da je ovogodišnji Agrobudžet od 77.32 miliona eura, nedovoljan, ukoliko Crna Gora želi da razvija autohtonu proizvodnju. Tvrde da je iznos za poljoprivredu na prošlogodišnjem nivou. Vinar iz mjesta nadomak Podgorice, Ljubiša Krgović kaže da agrobudžet mora da raste, naročito u periodu pristupanja EU. Obećanja su se naslušali, i sada su im potrebna samo sredstva.
“I ta podrška koju mi dobijamo iz agrobudžeta, odnosno dobijamo preko IPARD fondova, kako koja godina, procedure traju sve duže i mnogo su komlikovane, pogotovu manjim poljoprivrednim proizvođačima. Njima je jako teško da ispune te procedure, a vi, ako vam procedura traje godinu i po, dvije, inflacija značajno proguta. Kada apliciramo za neki projekat, računamo na cijene koje su u tom momentu. Ali, dok vam se projekat odobri, dok krenete u relizaciju, ta podrška se svede na polovinu”, ističe Krgović.
U Glavnom gradu odloijevaju talasu poskupljenja goriva
Iako su poskupljenja goriva učestala iz Glavnog grada kažu da to ne utiče na njihov rad, niti prouzrokuje dodatne troškove. Iz službe za zajedničke poslove su nam kazali da je trenutno u upotrebi 97 službenih automobila, ne uključujući vozila Službe zaštite i spašavanja, koja se finansiraju iz gradskog budžeta. Iako je poskupljenje goriva usljed krize na Bliskom istoku bilo nepredvidivo, rukovodioc Službe za zajedničke poslove Glavnog grada, Veselin Rabrenović, kaže da je nabavka električnih vozila dala, u ovom trenutku, dobre rezultate.
,,Račun za mart mjesec kada je došlo do poskupljenja goriva iznosio je 12 hiljada 262 eura. U istom periodu prošle godine potrošili smo 13 hiljada 534 eura. U ovom trenutku smo potrošili od ukupnog budžeta koji je planiran za ovu godinu, oko 30 hiljada eura, a budžetom je predviđeno oko 200 hiljada eura za 2026. godinu“, istakao je Rabrenović. Broj službenih vozila je, dolaskom na funkciju, ističe bio 117, a 2024. godine nabavili su 12 električnih vozila. Ni godinu prije, kao ni onu poslije nijesu kupovali vozila. Uvjeren je da do prekoračenja opredijeljenih sredstava iz gradskog budžeta, neće doći, jer je potrošnja i prije poskupljenja goriva racionalizovana, te da problem u funkcionisanju jedino može izazvati nestašica goriva u Crnoj Gori.
Pročitajte još:
Usljed povećanja cijena goriva, raste pritisak i na Vlade mnogo većih i razvijenijih zemalja. Tako se od njemačke vlade traži da ukine porez na dodatu vrijednost na hranu, posebno na zdrave prehrambene proizvode.
Neke političke partije traže ukidanje poreza na proizvode kao što su voće, povrće, mliječni proizvodi, meso, hljeb, tjestenine, riža i jaja. Vjeruju da je to jedini način da se obezbijede od naglih skokova energije i hrane, usljed globalne cijene nafte koja sve diktira.
Od početka rada uništeno 40 ključnih energetskih objekata
Cijene dizela su posljednjeg dana radne sedmice, na londonskom tržištu, premašile 200 američkih dolara za barel, i tako dostigle najviši nivo od 2022. godine, to je nešto više od 206 dolara po barelu, pokazuju svjetske analize.
Skok cijena dizela posljedica je prekida tranzita kroz Hormuški moreuz, koji je zaustavio isporuke miliona barela rafinisanih proizvoda na globalno tržište. Iz Međunarodne agencije za energiju upozoravaju da bi Evropa, najkasnije u maju, mogla zabilježiti manjak dizela i mlaznog goriva. To se, kazao je, sada osjeća u Aziji, ali da neće zaobići ni Evropljane. Ističu da je od početka rata oštećeno oko 40 ključnih energetskih objekata na Bliskom istoku i da će biti potrebno vrijeme da se ponovo stave u funkciju.
