Najava ponovnog uvođenja rada nedjeljom u sektoru trgovine otvara jedno od najosjetljivijih pitanja ekonomske i socijalne politike u Crnoj Gori.
Iako na prvi pogled djeluje kao jednostavna mjera kojom se povećava dostupnost roba i usluga građanima, njene primjene su mnogo dublje od uticaja na radno pravo i tržište rada, do efekata na budžet, javne finansije i strukturu tržišta, smatraju ekonomski analitičari.
„Prije svega, iz ugla potrošača, rad nedjeljom donosi veću fleksibilnost i praktičnost. Građani koji rade tokom sedmice ili žive u turističkim zonama dobijaju dodatni dan za kupovinu, što povećava komfor i smanjuje pritisak na prodavnice u radnim danima. Međutim, ta pogodnost ima i svoju cijenu: duže radno vrijeme nosi dodatne troškove za poslodavce, a ti troškovi se, direktno ili indirektno, mogu preliti na potrošača kroz smanjenje popusta, slabiji izbor proizvoda ili manje akcije. U malim sredinama, đe dominiraju lokalne trgovine, postoji realan rizik da dodatni troškovi dovedu do zatvaranja manjih prodavnica i slabljenja konkurencije“, ocijenili su za Biznis.me iz Instituta ekonomskih nauka.
Objašnjavaju da su Iz fiskalne perspektive, efekti dvosmjerni.
„Veći promet i dodatni radni dan mogu povećati prihode od PDV-a i doprinosa, što je kratkoročno pozitivno za budžet. Ipak, ako se uz to uvode dodatne subvencije, poreske olakšice ili inspekcijski troškovi, neto efekat može biti neutralan. Dugoročno, ukoliko mali trgovci ne izdrže pritisak, država gubi dio poreske baze, što bi moglo poništiti kratkoročne dobitke“.
Upozoravaju da najveći izazov, ipak, ostaje zaštita radnika. Bez jasnih propisa o dodatnim naknadama za rad nedjeljom, pravu na slobodan dan i nadzoru nad sprovođenjem, radnici mogu postati gubitnici reforme.
„Umjesto boljeg standarda, dobijaju više smjena, nesigurne ugovore i povećano radno opterećenje. Takva situacija dugoročno vodi većem nezadovoljstvu i većoj fluktuaciji radne snage, što može destabilizovati cijeli sektor trgovine“, ističu iz Instituta ekonomskih nauka, napominjući da, kada se sagleda tržišna struktura, jasno je da će veliki lanci lakše apsorbovati dodatne troškove rada nedjeljom zahvaljujući ekonomiji obima i boljoj logistici.
Mali trgovci, koji posluju sa ograničenim marginama, biće pod znatno većim pritiskom. To može dovesti do daljeg širenja dominacije velikih sistema i slabljenja lokalne maloprodajne mreže, što dugoročno smanjuje tržišnu raznovrsnost i otpornost domaće privrede.
„Zato svaka odluka o liberalizaciji rada nedjeljom mora biti pažljivo planirana. Najracionalniji pristup bio bi fazno uvođenje, počevši od turističkih opština i sezonskih zona, uz jasno definisane mjere praćenja efekata od kretanja prometa i zaposlenosti do zadovoljstva radnika i potrošača. Uz to, neophodno je obezbijediti posebne mjere podrške malim trgovinama i garantovati fer naknade za radnike“.
Unija poslodavaca traži ukidanje, partije na vlasti prilagođavanje norme
Zabrana rada nedeljom uvedena je prije šest godina s ciljem zaštite prava zaposlenih u trgovini. U početku je imala veliku podršku javnosti, iako je dio pravnika od samog početka upozoravao da takvo rješenje nema ustavni osnov, jer ograničava slobodu preduzetništva i tržišnog poslovanja. Ukoliko Ustavni sud poništi zabranu rada nedjeljom, na potezu su ponovo Vlada i Skupština, koji će morati da u što kraćem roku zabranu vrate u izmijenjenom, ustavno prihvatljivom obliku ili trgovine vrate na sedmodnevni režim rada.
Dok s jedne strane iz Unije poslodavaca očekuju da će Ustavni sud utvrditi da je zabrana rada nedjeljom bila neustavno ograničavanje preduzetničke slobode.
„Unija poslodavaca Crne Gore očekuje da će predmetna odluka Ustavnog suda po pitanju naše inicijative, podnijete još 2019. godine, staviti tačku na ovaj šestogodišnji postupak i utvrditi da je riječ o neustavnom ograničavanju preduzetničke slobode“, kazali su iz Unije poslodavaca.
Naši sagovornici ističu da pitanje (ne)radne nedjelje prevazilazi trgovinu i da je riječ o principima slobodnog tržišta, pravnoj sigurnosti i predvidivosti poslovnog ambijenta.
„Takođe, javnost je svjedočila da smo u proteklom periodu bili inicijator dogovora i pokušaja da zajedno sa socijalnim partnerima (Vladom i sindikatom) riješimo ovo i sva druga pitanja koja su značajna za poslodavce i zaposlene, a takav stav i odgovoran odnos neće izostati ni ovog puta“, kazali su iz UPCG.
Pročitajte još:
U međuvremenu grupa poslanika vladajuće partije poslala je Skupštini predlog izmjene člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim se uvodila neradna nedjelja. Na početku novog člana dodali su rečenicu da se „u cilju prevencije zaštite zdravlja zaposlenih u objektima trgovina na veliko i trgovina na malo“ njihov rad ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.
