Ovogodišnja međunarodna tema, „Bezbjedni proizvodi, sigurni potrošači“, pogađa samu suštinu problema, kažu sagovornici portala Biznis.me, naglašavajući da građanin mora znati šta kupuje, od koga kupuje i kakvu zaštitu ima ako proizvod nije bezbjedan, nije ispravan ili nije ono što mu je obećano. Jovo Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka kaže da je više nego ikada na sceni jedno veliko nepoštovanje svih potrošačkih prava.
„Nepoštovanje Zakona o zaštiti potrošača i svih onih ostalih zakona koji uređuju tu oblast. Na taj način potrošači u Crnoj Gori ne samo da se osjećaju nesigurnim, nego su potpuno nesigurni, vrlo slabo zaštićeni, a na taj način kada je potrošač slab i nezaštićen trgovac može da mu nameće pravila ponašanja kako on želi“, kaže Rabrenović i naglašava da su crnogorski potrošači nedovoljno edukovani, a to znači i nezaštićeni.
“Nikad manje zainteresovani, nikad manje edukovani i, prosto to je jedna oblast u kojoj se ni potrošači ne trude da puno nauče i da znaju što kupuju i kako kupuju . Ne trudi se niko ko može da im doprinese da ih edukuje kako da podnesu prigovor, kako da se žale, na šta da se žale i koja su njihova prava.“, naglašava naš sagovornik.
I direktorica Centra za zaštitu potrošača Crne Gore, Olga Nikčević, upozorava na nezainteresovanost kupaca, uprkos tome što su,kaže, zakoni u potpunosti usaglašeni sa evropskim. No, problem je tvrdi ona, što se ti zakoni ne primjenjuju, jer se njih prije svega ne drže trgovci u velikoj mjeri.
„Ne možemo reći da su građani baš upoznati sa svojim pravima, naročito jedan veliki preovladavajući dio potrošača, koji su, recimo, stariji ili sa nekim poteškoćama, manje obrazovani i tako dalje, oni se i ne interesuju da saznaju to svoje pravo“, kaže Nikčević.
Građani priznaju da ne poznaju dovoljno svoja prava, ali su uvjereni da nema neke koristi kad se žale na proizvod, pa većina odustaje.
„Mi kao kupci smo lijeni, kad reklamiramo proizvod vraćaju nas tamo- ovamo, pa ti dosadi i na to se tako završi“, kaže naša starija sugrađanka, mada su i mlađi istog mišljenja.
Njih više brine ispravnost proizvoda.
„Prvo i osnovno da vidimo da li su ti proizvodi koje mi koristimo ispravni, bezbjedni i ne znam koliko mi, kao građani, koliko smo upoznati sa tim pravima potrošača na generalno svu robu koju mi koristimo, da li to hrana, garderoba … Sve u svemu dosta stvari se uvozi, dosta stvari zanemarujemo, kupujemo, koristimo“.
Jovo Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka pak tvrdi da je glavni problem nedostatak administracije što otežava posao svima, a građane posebno demotiviše.
„Da li ih neko štiti ne znaju i na koji način mogu da reaguju . Na taj način dobijamo nešto što je teško za svakog potrošača , svakog građanina a to je da postoje zakonske norme koje su to odlično uredile na isti način kao što je to u Evropskoj uniji, a na drugoj strani imamo potpuno suprotno tome da je na tržištu, da je u stvarnosti potrošač ugrožen, da se njegova prava ne poštuju“.
Iz Centra za zaštitu potrošača problem vide u nedostatku inspektora. „Imate mali broj tržišnih inspektora, jedva 40 u čitavoj Crnoj Gori, a vidite koliko svakodnevno niče novih marketa i raznoraznih prodajnih mjesta što preko interneta, što direktno u radnjama, to treba pratiti i vidite da je situacija gora nego u nazad nekoliko godina, i to rapidno opada zaštita potrošača , a to se može vidjeti golim okom kad uđete u bilo koju radnju“, kaže direktorica Olga Nikčević.
To su uvidjeli i u Evropskoj komisiji, pa na to ukazuju kao glavni problem u primjeni zakona.
„Govorimo o ljudskim kapacitetima, stručnim. Imamo vrlo malo stručnih inspektora”, naglašava Rabrenović i upozorva građane da dobro otvore oči pri kupovini proizvoda, posebno onih za djecu.
„Od igračaka koje su te niže kategorije, nebrendiranih proizvoda, mada moramo biti sigurni da proizvodi koji su tzv. brendirani i za koje mislimo da su zbog cijene visočije, sigurniji, nije uvijek tako. Potrebne su samo kontrole koje se ne rade toliko detaljno . U svakom slučaju potrošači će uskoro moći da reaguju i da se informišu na neki način da potraže i vide što je sporno i opasno putem sajta Instituta ekonomskih nauka“, kaže Rabrenović.
Iz Centra za zaštitu potrošača Crne Gore ukazuju i na problem mnoštva reklama koje, tvrdi Olga Nikčević, za Biznis.me, niko ne kontroliše.
„Mi smo svjedoci svakodnevno, raznoraznih, kontradiktornih, reklama. U toku jednog dana vi ćete čuti za jedan isti proizvod, ne znamo ko to provjerava , da li je to stvarno doktor ili je neko obukao uniformu, bijeli mantil i predstavio se kao doktor. A toga ima, pogotovo što je najgore kad je u pitanju zdravlje, preporučuju
raznorazne pilule, čajeve, ovo–ono – ljudi naručuju i za to daje ogromne pare, a to su sve prevare. To niko ne kontroliše“, kaže naša sagovornica.
Uprkos svemu i Rabrenović i Nikčević, ohrabruju građane da koriste svoja prava i ne čekaju da neko drugi za njih to uradi.
“Potrošači, morate se žaliti. Na sve što smatrate da je vaše pravo, žalite se. Ne košta vas ništa, a bolje da se žalite, podnesete prigovor nego da propustite i da vaša prava, sigurnost i bezbjednost budu narušeni“, upozoravaju sagovornici Biznis.me.
Nedovoljno je, kako tvrde, da građani, samo njih zovnu telefonom i ispričaju što im se desilo.
Pročitajte još:
“ Ako kažete da dostavi neki dokument, on diže ruke, pogotovo ako treba ići dalje. Ne dolazi se tako lako do tih prava, često se događa da postoje razne prepreke , prije svega kod trgovaca . Brane se koliko mogu , oni jednom kad uzmu novac , teško ga vraćaju“, ističe Nikčević.
Sagovornici našeg portala upozoravaju da potrošač koji ćuti i trpi, ne štiti mir, nego samo produžava problem. Zato naši sagovornici apeluju na nadležne institucije da zaštite potrošače i ne tretiraju to kao formalnost. Jer, navode, evropski standardi se ne ispunjavaju time što su uneseni u zakon, nego tako što ih građanin osjeti u
svakodnevnom životu.
Rabrenović: Oprez od online kupovine
Onlin kupovina, i na domaćem i svjetskom tržišu, je učestala. Građani se za taj vid trgovine , najčešće, opredijele vođeni cijenom, reklamom i preporukom prijatelja. Naši sagovornici pak upozoravaju da je to veliki problem, jer kupuju proizvode sa drugih kontinenata, samo posredstvom fotografije na ekranu, što je često zamka.
Navode da Crna Gora svake sedmice dobija listu proizvoda koji su nesigurni, od hrane, garderobe do automobila.
„Veliki problemi su kod raznih pružaoca usluga od provajdera telekomunikacija i interneta, elektrroenergetska preduzeća, čistoća, vodovod…..Tu imamo svakodnevno upite potrošača i ta oblast je, možda, najmanje zaštićena kada su potrošačka prava u pitanju i ulazi se u jedan sistem gdje postoji monopol distributera koji je jedini na tržištu i potrošač nema mogućnost da promijeni“, upozoravaju iz Instituta ekonomskih nauka, koji je radi bolje zaštite potrošača, pokrenuo šestomjesečni monitoring oglašavanja i prodaje proizvoda, naročito za zdravlje, koji uglavnom nemaju karakteristike i dejstva navedene u reklami.
Dosadašnje analize u proteklih mjeseci i po, zaključuje Rabrenović, pokazale su 95 odsto slučajeva da je u pitanju obmana.
