Iako Crna Gora ima idealne geografske uslove za zimski, planinski turizam, od Durmitora, Bjelasice do Hajle, godinama ne uspijeva da ostvari sopstvena očekivanja zbog globalnih klimatskih promjena ali, i loše infrastrukture.
Snijega sve manje, vještačkog osnježivanja niotkud. Sistemi “topova za snijeg“ za koje mnogi vjeruju da bi spasili zimsku sezonu, i onda kada nema prirodnih padavinama, još uvijek nijesu u funkciji, iako projekti za Bjelasicu i Durmitor postoje. Turistički radnici kritikuju sporu realizaciju, i misle da je zbog nemara sezona 2023/24 bila loša, a plaše se kako će biti kad podvuku crtu i za ovu.
„Da je u januaru 2024.godine bilo vještačko osnježivanje, zima bi ličila na nešto. Ovako je to ostao zapisan mjesec bez ijednog dana skijanja, što je uslovilo i lošu posjetu Žabljaku. To je uzročno-posljednično vezano sa zaradom u privatnom smještaju“, kaže za naš portal jedan od izdavaoca koji je u tom poslu više od tri decenije.
Sjeća se godina kada je snijega bilo „na pretek“, ali toga više nema. Umjesto snijega, mraza i vjetra, stigla je kiša i za planinu, neodgovarajuće, temperature u plusu. Plaši se da će svake godine biti gore i gore, te da, lokalni i državni funkcioneri treba da shvate da protiv prirode ne mogu silom, već samo znanjem i ulaganjem, koje se višestruko vrati.
Iako je Vlada minulih godina ulagla u nove ski-centre (poput Kolašin 1600) to nije dovoljno. .Gosti koji dođu na skijalište traže i druge sadržaje, a za to je potrebno ulaganje u infrastrukturu kako bi sjever postao privlačan i kada vremenski uslovi ne pogoduju skijanju. Godinama se navode isti problemi – ograničeni parking prostori i neuslovni prilazni putevi. Sve to utiče da i gosti iz okolnih gradova ne dođu na planinu, na dan ili vikendom.
Muratović: Imamo potencijal za cjelogodišnji turizam
Crna Gora ima uslova da tokom čitave godine bude privlačna gostima. Na skijalištima su tursiti koji uživaju u odmoru, gostprimstvu, hrani…ali im , kažu, nedostaje „dobar“ snijeg za skijanje, zbog čega su i došli, i drugi sadržaji. Dok su na sjeveru fokusirani na zimu, na jugu već prave planove za predstojeće ljeto. Analitičari ukazuju na greške lokalnih i državnih vlasti, hotelijeri krivca vide u resornom ministarstvu, i tako u krug-kritika ima na pretek.
Za sagovornika portala Biznis.me, Aldina Muratovića, državnog sekretara Ministarstva dijaspore, traženje krivca u nekom drugom nije dobro i očekuje da se ta retorika promijeni.
„Prethodna godina je bila praćena brojnim kritičkim informacijama kada je u pitanju turizam. Ono što je meni lično, a i mnogim dobronamjernim građanima djelovalo nevjerovatno, jeste to da su mnogi politički predstavnici i njima povezani turistički djelatnici vodili negativnu kampanju kada je ova oblast u pitanju. Da nije bilo tako, Crna Gora bi danas imala rekordnu turističku godinu i dobru podlogu da i u ovoj 2026. godini nastavi sa dobrim rezultatima“, kazao je Muratović koji i sam uviđa da je putna infrastruktura kočničar.
I to pitanje, kaže, dolazi na red. Očekuje da će, za primorje značajno gradilište Tivat – Jaz, riješiti najveći dio saobraćajnih problema i gužvi kako za turiste tako i za lokalno stanovništvo.
„Decenijama kao društvo čekamo realizaciju nekih suštinski, važnih, projekata i nikako da ih završimo. Ovaj projekat je od izuzetne važnosti i kada je u pitanju turizam, a i uopšte povezanost u državi drumskim saobraćajem. Pripalo je ovoj Vladi da u toku njenog mandata, konačno, ovaj bulevar završi i to će se ubrzo i desiti na zadovoljstvo svih naših građana, a i turista koji planiraju posjetiti ovu najljepšu državu.
Definisan je tačan rok završetka, iskreno vjerujem da će se ispoštovati“, uvjeren je Muratović i potpuno razumije nezdovoljstvo gostiju.
„Niko ne voli da naiđe na radove na putu, posebno kada ide na odmor. Ono što je sigurno jeste da se projekat privodi kraju i da se radi po evropskim standardima, a to je jako bitno“.
Upitan da prokomentariše česte navode da je Crna Gora minulog ljeta bila prolazna stanica brojnih gostiju Muratović to negira.
„Ne bih se u potpunosti složio da smo bili, kako kažete, prolazna stanica za turiste. Naprotiv, imajući u vidu rezultate i okolnosti (unutrašnje i vanjske) probleme koji su uticali na turističku sezonu, Crna Gora može biti zadovoljna sezonom. Moramo svi uraditi više da, pored prirodnih ljepota, naša država bude čista, uređena i funkcionalna. Crna Gora je po prirodi, gdje god pođete, nacionalni park. Ekološka smo država, što je nevjerovatan resurs. Kulturološki smo raznoliki, tako da ko god dođe u Crnu Goru nosiće u sebi veliku ispunjenost prirodom i ljudima“, kazao je naš sagovornik.
Niskobudžetne kompanije učiniće nas više dostupnim
„To očekujemo da se desi ove godine, jer su već potpisani ugovori sa određenim avio-kompanijama koje će letjeti u više od dvadeset destinacija“.
Upitan da prokomentariše što to znači za našeg avioprevoznika Muratović je kazao da to znači da nacionalni avioprevoznik mora raditi na dodatnom razvoju, promociji i kvalitetu usluga. „Mislim da se nacionalni avioprevoznik jako dobro pripremio i biće spreman za dolazak pomenutih kompanija. Za naše građane dolazak niskobudžetnih aviokompanija je velika prednost, kako u bržoj povezanosti među destinacijama, tako i uštedi ličnog budžeta. Ne zaboravimo i to da sve ove strane kompanije pune budžet naših aerodroma, kao i doprinose većim finansijskim bilansima naše privrede. To je važno za našu ukupnu ekonomiju“.
Svi koji dođu u Crnu Goru očarani su Bokokotorskim zalivom, ali je on čvor koji “guši” saobraćaj u zalivu, priča oko zaobilaznice traje, i potrajaće.
„Saglasan sam da je ovaj prelijepi dio države u ljetnjim mjesecima prebukiran kada je u pitanju saobraćaj. Vjerujem da su lokalne samouprave koje gravitiraju na ovom prostoru već spremile projekte i da će se na tim projektima brzo raditi. Kada je u pitanju primorje, smatram da bi u mnogome ovo pitanje riješile brodske linije, što se od strane Ministarstva pomorstva i radi na tome“, uvjeren je Muratović.
Pitali smo ga da li smo uslugama i cijenama smještaja, hrane i ljubaznosti konkurentni susjednima Hrvatskoj i Albaniji.
„Svaka država ima svoju politiku, svoj standard i kvalitet usluga. Smatram da mi imamo najljepšu zemlju, da imamo kvalitet usluge i da imamo gostoprimstvo. Sa ova tri parametra mi možemo da stanemo na crtu svima, jer malo ko ima ovo da ponudi. Ono što nama fali jeste da manje pričamo o negativnim temama, a više radimo na promociji naših turističkih tačaka, da lokalne turističke organizacije budu proaktivnije, a da nacionalna turistička organizacija još bolje koordinira promociju i razvoj turizma. Naravno da nadležno Ministarstvo i Vlada kao krovne institucije daju svu moguću podršku, u šta ne sumnjam“, istakao je naš sagovornik.
On, takođe, uviđa problem radne snage, ne samo u Crnoj Gori, već i u evropskim državama.
„Moramo kreirati adekvatne Programe za prekvalifikaciju radne snage koja čeka radni angažman na Zavodu za zapošljavanje. Smatram da mi imamo radnu snagu za koju izdajemo više desetina hiljada radnih dozvola za strance. Uz malo vizije i znanja možemo brzo riješiti višestruke probleme, nedostatak radne snage i smanjiti nezaposlenost u državi“.
Na pitanje treba li Crna Gora da se zadovolji masovnim, jeftinijim turizmom ili su nam potrebni stariji gosti sa zapadnog tržišta, Muratović odgovara da Crna Gora treba da ima višeslojnu ponudu.
„Danas morate biti autentični sa svojom ponudom da bi vam neko došao kao gost. Ovo je vrijeme kada se mnogo putuje – to je trend. Ljudi žive za to da vide više, što je dobro. Na taj način ćemo upoznati jedni druge, što je i svrha življenja. Svaki čovjek je zasebna priča za sebe, tako da sam uvjeren da Crna Gora ima svakome nešto lijepo da ponudi. Koristim i ovu priliku da pozovem ljude da dođu u Crnu Goru, posebno našu dijasporu, naše prijatelje iz regiona, Evrope i širom svijeta, jer će osjetiti poseban utisak.“
Za portal Biznis.me podsjetio je na njegovo nedavno učešće na Konferenciji o razvoju turizma na kojoj se kroz panel-diskusije vodila debata o problemima kada je u pitanju oblast. poreza i doprinosa. „Zaključak je da je iznos PDV-a najmanji problem za njihovo funkcionisanje. A to pokazuju i rezultati za prethodnu godinu.
Ruralni turizam velika šansa
Za razliku od zimskog turizma koji je striktno vezan za hladne dane, sa očekivanim snijegom, ili ljeto kada mnogi traže sunce i more, ruralni turizam živi tokom čitave godine. Ipak, ne treba ga posmatrati odvojeno jer perspektiva razvoja tog vida turizma je idelna veza primorja, planine i sela u jedinstven doživljaj, jer je u Crnoj Gori sve tako blizu.Turistički radnici, ali i domaćini sa sela i katuna, to vide kao konkurentsku prednost naše države.
Polako, ali uporno, ruralni turizam u Crnoj Gori doživljava ekspanziju i predstavlja značajnu ponudu, posebno u sjevernom regionu. Katuni,mala seoska gazdinstva i etno-sela, nova su atrakcija za turiste koji traže jednostavnost, i mir u prirodi, a sve je više registrovanih u toj oblasti.
Prije šest godina bilo je 56 registrovanih seoskih turističkih domaćinstava, a prošle godine šest puta više, što govori da će taj vid turizma biti u porastu. Osim što gosti naše ljepote dijele na društvenim mrežama i tako promovišu manje poznata mjesta, ruralni turizam donosi korist i lokalnim zajednicama. Od prihoda su mnoga domaćinstva obnovila stare kuće i izgradili bungalove za izdavanje.
U nekim mjestima na sjeveru, to je postala važna privredna aktivnost. Plav i Gusinje prepoznali su ljubav stranih turista prema njihovom kraju podno Prokletija. Kraći put preko Kolašina i Lubnica do tih mjesta ili kanjonom Cijevne kroz Albaniju, značajan su iskorak. Od Podgorice do Gusinja, umjesto tri-četiri sata, sada se stiže za sat i po. Izdavaoci su uvjereni da samo dobra infrastruktura može napraviti skok u turizmu, a da se ponuda, ljubaznost i priroda sami nameću kao preporuka.
Pročitajte još:
Nadaju se da će država prepoznati napore seoskih domaćinstava i pomoć kroz posebno osmišljene programe za promociju, poput raznovrsnih turističkih tura, od biciklističkih, pješačkih staza, branja ljekovitog bilja, degustacije, sira, kajmaka, meda… Od velike pomoći stanovništvu na selu su međunarodni projekti i fondovi
Statistika kao preporuka za korekcije
Zvanični podaci minulu godinu predstavili su kao rekordnu u istoriji crnogorskog turizma, nadmašivši čak i pretpandemijsku 2019. godinu, po broju dolazaka i noćenja. Prema podacima Uprave za statistiku (Monstat), u prvih devet mjeseci 2025. godine, zemlju je posjetilo 2,415 miliona turista, što je oko pet odsto više nego u istom periodu 2024. godine. Ostvareno je preko 8,2 miliona noćenja zaključno sa julom, ali taj broj je zapravo manji za 4,3 odsto u poređenju s godinom ranije.
Prema tim brojkama, primjetan je zabrinjavajući podatak, više je dolazaka, a manje noćenja – što nam govori da oni prolaze kroz naš zemlju ili dolaze manjeplatežni turisti.
Statistika potvrđuje da je prosječna dužina boravka turista 2025. pala za jedan dan u odnosu na isti period godinu prije toga. Iz Nacionalne turističke organizacije kažu da je to trend za mediteranske destinacije, da gosti koji dolaze u Crnu Goru vole prirodu potvrđuje i broj dolazaka u naše nacionalne parkove, koje je do sredine oktobra, lani, posjetilo čak 30 odsto više nego prethodne godine.
Najbrojniji gosti dolaze iz regiona – prije svega iz Srbije, potom Bosne i Hercegovine i okolnih zemalja.
Turisti iz Srbije su i dalje bili najčešći pojedinačno, ali su turisti iz Rusije ostvarili najviše noćenja u 2025. godini, a istovremeno razvijaju se nova tržišta , pa je minule godine zabilježen skok posjeta sa dalekih tržišta poput Kine, Izraela i Azerbejdžana.
Primjetan je rast broja gostiju iz Poljske, SAD i Zapadne Evrope, što doprinosi raznovrsnosti strukture posjetilaca.
