Kina je u provinciji Gansu povezala prvo svjetsko postrojenje za skladištenje energije koje koristi tehnologiju komprimiranog vazduha u podzemnim pećinama na elektroenergetsku mrežu, izvijestio je u ponedjeljak Global Times, pozivajući se na kinesku državnu televiziju CCTV i Kinesku korporaciju za energetsko inženjerstvo.
Projekt Yuanchu No 1 predstavlja važan korak u primjeni ove tehnologije na industrijskom nivou, nakon prethodnih eksperimentalnih testova, prema Global Timesu, prenosi Poslovni.hr.
Postrojenje s instaliranom snagom od 300 megavata i kapacitetom skladištenja energije od 1.800 megavat sati ima četiri podzemne pećine iskopane u stijenama na dubini od oko 110 metara. S efikasnošću ciklusa punjenja i pražnjenja od 72 posto, može oslobađati električnu energiju tokom perioda od šest sati, s projektovanom godišnjom proizvodnjom od 600 miliona kilovat sati, napominje Global Times.
Tehnologija skladištenja energije u komprimiranom vazduhu (CAES) zasniva se na pretvaranju električne energije u energiju pohranjenu u komprimiranom vazduhu, koja se zatim po potrebi može pretvoriti natrag u električnu energiju. Pećine iskopane u čvrstoj stijeni su alternativa prirodnim podzemnim skladištima, poput slanih pećina.
Budući da su formacije potrebne za takve sisteme skladištenja rasprostranjenije u Kini, tehnologija omogućava veću fleksibilnost u odabiru lokacije, iako su troškovi izgradnje relativno visoki, prema izvještaju u China Electric Power News na web stranici Instituta za inženjersku termofiziku Kineske akademije nauka.
Formacije soli koncentrisane su u dijelovima centralne, istočne i južne Kine, dok sjever, sa svojim velikim kapacitetima energije vjetra i sunca i velikom potražnjom za skladištenjem energije, nema odgovarajuće geološke uslove za takve objekte.
Projekat Gansu dostigao je značajnu fazu testiranja u septembru, kada je vazduh prvi put ubrizgan u podzemnu pećinu broj četiri, postižući pritisak od 12,63 megapaskala, što je rekord za skladištenje komprimiranog vazduha u velikim vještačkim podzemnim pećinama, prema China Energy.
Pročitajte još:
Objekt se pušta u rad u vrijeme kada se kineski sektor skladištenja energije brzo razvija. Instalirani kapacitet novih sistema za skladištenje energije u Kini dostigao je 136 miliona kilovata krajem prošle godine, što je porast od 84 posto u odnosu na kraj 2024. godine, prema podacima Nacionalne uprave za energetiku (NEA). Litijum-jonske baterije činile su 96,1 posto ukupnog kapaciteta, dok su skladištenje komprimovanog vazduha, protočne baterije i druge tehnologije činile preostalih 3,9 posto.
Udio sistema koji mogu skladištiti energiju najmanje četiri sata dostigao je 27,6 posto ukupnog instaliranog kapaciteta, što je porast od oko 12 procentnih poena u odnosu na kraj 2024.
Kina nastoji dalje diverzifikovati tehnologije skladištenja energije kao dio svog 15. petogodišnjeg plana razvoja od 2026. do 2030. godine. Plan, koji su zajednički izdali Nacionalna komisija za razvoj i reforme i NEA, predviđa povećanje instaliranog kapaciteta novih sistema za skladištenje energije na 300 miliona kilovata do 2030. godine, sa prosječnim trajanjem skladištenja od oko tri sata.













