Privredna komora Crne Gore od najave Euro modela intenzivno razgovara sa privrednicima i sektorskim udruženjima o očekivanim efektima predloženih rješenja na poslovanje, zaposlenost i konkurentnost domaće privrede.
Kako ističu, privreda ne osporava cilj daljeg rasta zarada i životnog standarda građana. Međutim, održiv rast plata mora pratiti rast produktivnosti i ekonomskih rezultata, kao i sposobnost kompanija da dugoročno finansiraju veći trošak rada. PKCG napravila je i tri scenarija na kojima je ilustrovala kako će Euro model uticati na privredu i plate zaposlenih, prenosi RTCG.
Komora je uradila tri ilustrativna scenarija efekta primjene Euro modela na primjeru hipotetičke kompanije sa 10 zaposlenih: 1 sa osnovnom školom, 6 sa srednjom školom i 3 sa fakultetom, od kojih je jedan početnik.
Struktura zaposlenih je ista u sva tri scenarija. Obračun obuhvata ukupna sredstva potrebna za isplatu neto zarada: porez na dohodak, prirez (obračunat po stopi od 15%, koja se primjenjuje u Podgorici) i doprinose koji se plaćaju na zaradu, po važećim propisima i po predloženim izmjenama.
U prvom scenariju svi zaposleni su na zakonskom minimumu.
Svih deset zaposlenih danas prima važeći minimalac: 600 eura zaposleni sa osnovnom i srednjom školom, a 800 eura zaposleni sa fakultetom. Po Euro modelu moraju primati najmanje 1.000, 1.250 i 1.400 eura.
Ukupna sredstva potrebna za isplatu zarada rastu sa 7.537 na 13.448 eura mjesečno, odnosno sa 90.450 na 161.371 eura godišnje. To je 70.921 više godišnje, ili rast od 78,4%, navode u saopštenju Privredne komore.
U drugom scenariju zaposleni sa različitim zaradama, povećanje samo do zakonskog minimuma.
Zaposleni sa osnovnom školom danas ima neto zaradu od 600 eura. Kod zaposlenih sa srednjom školom 1 izvršilac ima 600, 1 izvršilac 700, 2 izvršioca po 800, 1 izvršilac 900 i 1 izvršilac 950 eura. Kod zaposlenih sa fakultetom početnik ima 800, 1 izvršilac 1.100 i 1 izvršilac 1.300 eura.
Ako poslodavac zarade podigne samo do novog zakonskog minimuma, zaposleni sa osnovnom školom prima 1.000 eura, svih 6 izvršilaca sa srednjom školom po 1.250, a sva 3 izvršioca sa fakultetom po 1.400. Ukupna sredstva potrebna za isplatu zarada rastu sa 10.107 na 13.448 eura mjesečno, odnosno sa 121.289 na 161.371 eura godišnje. To je 40.083 eura više godišnje, ili rast od 33,0%. U tom slučaju svi zaposleni istog nivoa kvalifikacije primaju istu zaradu, bez obzira na to koliko su do sada zarađival, ishod je drugog hipotetičkog scenarija.
U trećem scenariju ista kompanija, uz očuvanje odnosa među zaradama.
Pročitajte još:
Zaposlenom sa osnovnom školom zarada raste sa 600 na 1.000 eura, odnosno za 66,7%. Da bi ostali zaposleni zadržali isti procentualni odnos prema toj zaradi, i njihove zarade će porasti po istoj stopi, a tamo gdje je to manje od novog zakonskog minimuma, do iznosa minimuma.
Tako kod zaposlenih sa srednjom školom 1 izvršilac sa 600 i 1 izvršilac sa 700 prelaze na 1.250 eura, 2 izvršioca sa 800 na po 1.333 eura, 1 izvršilac sa 900 na 1.500 eura i 1 izvršilac sa 950 na 1.583 eura. Kod zaposlenih sa fakultetom početnik prelazi sa 800 na 1.400, 1 izvršilac sa 1.100 na 1.833 i 1 izvršilac sa 1.300 na 2.167 eura. U tom slučaju ukupna sredstva potrebna za isplatu zarada rastu sa 10.107 na 15.637 eura mjesečno, odnosno sa 121.289 na 187.647 eura godišnje. To je 66.359 eura više godišnje, ili rast od 54,7% u odnosu na sadašnje stanje, odnosno 16,3% više nego u drugom scenariju. Ta razlika je cijena očuvanja odnosa među zaradama zaposlenih, naglašavaju u PKCG.
