Da li su komercijalne banke previše „pohlepne“ i kako kamate prilagoditi standardu građana

Odluka Evropske centralne banke da smanji kamatne stope, bila je očekivana, kazao je za Biznis.me ekonomski analitičar Davor Dokić. Naglašava da će zbog takvog poteza građani jeftinije pozajmljivati novac, a privreda može računati na povoljnije investicione kredite. Ipak, Crna Gora još uvijek ima visoku kamatnu stopu.

„Dobro je da se snižavaju kamate, zbog toga što niže kamate omogućavaju veći privredni rast i veću poslovnu aktivnost. To se dobro odrazilo na Crnu Goru, ali one su još uvijek previsoke u odnosu na EU, ali ne u toj mjeri da dovode u pitanje likvidnost naše privrede. Sada se kamate u Crnoj Gori na kredite kreću izmedju 5,5 i 7,0 odsto, a to je još uvijek previsoko, ali mislim da će Euribor morati i dalje da blago pada iz prostog razloga što je privredna aktivnost u Eurozoni jako niska“, ističe Dokić i objašnjava da se smanjivanjem Euribora šalje pozitivan signal građanima i privredi, jer, kako objašnjava, kad padnu kamatne stope, ljudi više uzimaju novac, više investiraju, što direktno utiče na stopu privrednog rasta.

Dokić za Biznis.me objašnjava da na visinu kamatnih stopa najviše utiče „pohlepnost“ komercijalnih banaka koje, kako kaže, iznose nevjerovatan novac iz Crne Gore.

„Komercijalne banke u Crnoj Gori imaju 100 miliona eura profita. To je prosto zapanjujući podatak. To je u ovom trenutku najveći biznis. Jer razlika između pasivnih i aktivnih kamatnih stopa je 25 puta, to je nešto što je nevjerovatno. Znači, na vaš novac koji vi date banci imate 0,23 odsto, a kad ga pozajmljujete od banke imate 6,5 odsto. Centralna banka ne preduzima ništa da to suzbije i tu je glavni problem kamatnih stopa. Ubijeđen sam da ima dovoljno prostora i da komercijalne banke zarade, ali i kamatne stope da budu niže“, ističe analitičar Dokić.

Prema podacima CBCG, kamatne stope su u avgustu blago pale što je uticalo i na jeftinije kredite. Sa druge strane, depoziti su i dalje nisko plaćeni. Prosječna efektivna kamatna stopa na sve odobrene kredite u Crnoj Gori, u tom periodu, iznosila je 6,28 odsto, što je pad od 0,01 procenat u odnosu na mjesec ranije.

CBCG mora uvesti komercijalne banke u red

Prosječna efektivna kamatna stopa na depozite je neznatno porasla, sa 0,26 na 0,27 odsto, što znači da banke i dalje nude minimalne prinose na oročenu štednju.

„CBCG može da učini puno jer je ona prije svega regulator na finansijskom tržištu. Nema emisionu funkciju jer ne emituje novac, ali kontroliše rad svih komercijalnih banaka i itekako može puno da utiče na sve to. Ako nema adekvatnog zakonskog rješenja, može u dogovoru sa Ministarstvom finansija da ide prema Skupštini Crne Gore, sa zakonskim predlogom da se uvede ekstra profit komercijalnim bankama ili da se ograniče spredovi. I to je put kojim se mora ići. Jednostavno, morate reći dosta! Ne možete 25 puta da zarađujete na novcu. To nije normalno“, objašnjava za naš portal Dokić i naglašava da zbog toga očekuje da Guvernerka Centralne banke Crne Gore što prije preduzme zakonske korake.

MMF od Crne Gore očekuje plansku strategiju razvoja

Da su strukturne ekonomske reforme neohodne našoj ekonomiji, često nam upućuju iz Međunarodnog monetarnog fonda, a to su naveli i u izvještaju o stanju crnogorske ekonomije. Pitali smo analitičara Davora Dokića kada će Crna Gora ispuniti njihova očekivanja.

„Mi nikad nećemo biti spremni da odgovorimo tom zadatku, kad god da nam ga daju, iz prostog razloga što niko o tome ne razmišlja i ne donosi strategiju. Povećanje broja zaposlenih u javnom sektoru je osnovni problem, jer Crna Gora sada ima 82.000 zaposlenih u javnom sektoru i 124.000 penzionera i samo 120.000 produktivnih radnika, da ih tako nazovem. Taj odnos jednostavno ne dozvoljava održivost čak ni na kraći, a kamoli duži rok“, objašnjava Dokić i očekuje da će država što prije uraditi strategiju razvoja.

„Prije svega moramo radikalno da smanjimo broj zaposlenih u javnom sektoru i da smanjimo javnu potrošnju, jer to je nešto što ne možemo dugo da izdržimo, jednostavno je neodrživo. To je u ovom trenutku bolno, iz prostog razloga što su tu partije, glasovi, i počinje politička priča, koja odnosi prevagu nad ekonomskom pričom. Dođete u situaciju da jednostavno ne možete više finansijski da izdržite, neko će morati da dobije ‘vruć krompir u ruke’. Koja će to Vlada biti, vidjećemo, ali neko će to morati da uradi, iako je nepopularna mjera“, tvrdi Dokić.

On kaže da onog trenutka kad se država odluči na taj korak mora imati spremnu strategiju kako da te ljude, koje više ne može budžet da trpi – ne ostavi bez posla.

„Vlada mora da smisli program kako ti ljudi da pređu na neki drugi biznis, sa otpremninama ili nekom pomoći, da ih jednostavno pomogne da ih iz budžetskih korisnika prebaci u bedžetske obveznike“. To bi, uvjeren je Dokić i Crnoj Gori dalo nevjerovatnu energiju i imput da ima sasvim dovoljno novca za sve obaveze, i čak kapitalne investicije.