Istorijski minimum kamata na depozite nije izraz nepovjerenja u banke ili sebičnosti banaka. Konkurentnost je ekonomski princip odgovornosti u otvorenoj utakmici poslovnih ideja, cijena, inputa, outputa, rada, upravljanja i rukovođenja koji iznose neto profit. Za sada, osim žilavosti mikro, malog i srednjeg biznisa koje drži nacionalnu ekonomiju, na međunarodnom planu nemamo se čime pohvaliti, bez na nivou mikroba, nekih izvoza i turističkog proizvoda koji moramo drugačije mjeriti, kazala je, pored ostalog, u intervjuu za Biznis.me, analitičarka Mila Kasalica.
Biznis.me: Evropska centralna banka od juna prošle godine krenula je u fazu postepenog snižavanja svojih ključnih kamatnih stopa, što je značajno uticalo na finansijska tržišta u eurozoni i regionu, kako se to odrazilo u Crnoj Gori?
Mila Kasalica: ECB je u post-covid operacijama upravljanja kamatnim stopama, u proceduru snažnijeg uticaja na nizlazni trend kamata mogla krenuti kad je rast zarada pratio rast produktivnosti, što je bilo potkrijepljeno neupitnim podacima. Ovaj trend je cjelovito pokrenut od juna prethodne godine a nastavljen nakon juna tekuće godine (raspon sa 3,75 na 2,0 za depozitne instrumente, ili za refinansiranje sa 3,65 na 2,15). Crna Gora je van finansijskih operacija koje na nivou novčanih operacija mogu uticati na kamatne stope. Crnogorske banke se mogu zadužiti kod matičnih banaka, uz uslov da imaju matične institucije. Međutim, Crna Gora nema instrumente da stvarno može uticati na rizike u zemlji, osim ako fiskalnu raspojasanost 44-e Vlade i neznanje guvernera ne trebamo prihvatiti kao najbolje modele borbe protiv produktivnosti u zemlji, što je uz ovakve lidere u ekonomskoj sferi najsloženiji indikator da nemamo ekonomsku politiku.
Biznis.me: Strukturne ekonomske reforme su neohodne našoj ekonomiji i to je očekivana poruka koju je Međunarodni monetarni fond naveo u svom izvještaju o stanju crnogorske ekonomije. Može li Crna Gora ispuniti očekivanja?
M. Kasalica: Crnogorska privreda, crnogorski poreski obveznici u saradnji sa banakama i osiguravajućim kućama imaju potencijal da iskorače prema novim razvojnim projektima, značajnim investicionim inicijativama i snažnijem promišljanju o održivom razvoju, onoj ekonomskoj perspektivi razvoja u narednih 10-20-50 godina. To je daleko od crnogorske ekonomije zbog nerada, neznanja i nesposobnosti institucija u/oko razvoja, koji se posebno mogu identifikovati u prethodnih pet godina.
Bznis.me: Da li je pad referentnih stopa i Euribora donio povoljnije uslove za zaduživanje? Crna Gora i dalje zaostaje za eurozonom po visini kamata.
M. Kasalica: Kamatne stope su cijena novca. Kamatne stope su mjera rizika. Kamatne stope su indikator da li ekonomija dokumentuje produktivnost. Ni jedna od ovih ravni u Crnoj Gori ne predstavlja ulazni i/ili izlazni input prilikom pripreme smjernica fiskalnih kretanja u zemlji, a još manje prilikom pripreme bilo koje javne politike koja treba da unaprijedi crnogorsku ekonomiju. Zato je crnogorski zaostatak duplo veći od kamatnih stopa i inflacije u Evropi. Htjeli smo hleba preko pogače, sad je borba za tvrdokorni dvopek minimum da razumijemo kako da pomognemo sebi pošto crnogorske nadležne institucije nisu namjerne da budu servis poreskim obveznicima, što im je osnovni zadatak.
Biznis.me: Što utiče na dinamiku kamatnih stopa u Crnoj Gori? Što su glavni rizici zbog kojih kamate u Crnoj Gori ostaju osjetno iznad onih u eurozoni? Koji faktori je određuju, da li su to inflacija i kreditni rejting zemlje?
M. Kasalica: Kako nam je Centralna banka Crne Gore supervizor banaka i garant platnog prometa, dok par stotina miliona eura obavezne rezerve ne može odigrati dovoljnu osnovu monetarnog okvira, tada su rizici koje smo kreirali neodgovornim liderstvom kako u CBCG-u tako i u Vladi, preorali plodno tle da se lakim pristajanjem na ukidanje doprinosa i dugoročne štednje za penzije, a kontinuiranim padom kvaliteta javne usluge koji je već godinu ušao u negativni kvadrant, generišu uslovi koji rezultiraju interno-generisanom inflacijom, kao razlikom uvezene EU-stope, uvećane za troškove prevoza, sa ovom našom pregolemom stopom inflacije. Posljedično, to ne mijenja ključnu činjenicu: htjeli smo zarade i ličnu potrošnju uz uvećane neizvjesnosti u sistemu i na štetu našeg privida da je nebitno da li se pristupa senior-dobi u životu ili još nevažnije da nam je zdravstvo udaljeno od zdravlja i pacijenata. Tako nam je inflacija izražena duplo većom stopom nego što je tekuća inflacija u EU. To je ključni input za kamatne stope. Ranije je tome doprinosio i rizik zemlje.
Ovolikim naporom EK da nas uguraju u EU, taj raniji rizik zemlje je skoro pa smanjen pa ne utiče na kamatne stope u zemlji, dok svaki drugi kvalitativni indikator neizvjestnosti (pritisak na rast zarada u javnom sektoru, neproduktivnost tog sektora, neznanje koje je postalo gore od bilo kojeg vještačkog usporivača, nesposobnost koja je slamajuća u sistemu) slama i kamate i inflaciju u zemlji porađajući bolnu brojku, koju svakog dana u prodavnici plaćamo kroz uvećane cijene.
„Crnogorsko tržište kapitala je umrlo“
Biznis.me: ECB nastavlja sa opreznom monetarnom politikom i drži referentne stope nepromijenjenim, kako se ponaša crnogorsko tržište kapitala kada je riječ o kreditnim aktivnostima?
M. Kasalica: Crnogorsko tržište kapitala je umrlo odavno, nakon davnašnje reklamne kampanje da “jedan euro donosi četiri eura prinosa“. Mislim da će uskoro biti dvadeseta obljetnica. Da nema dokapitalizacije banaka i velikih privrednih društava što se formalno mora sprovesti preko berze, taj segment crnogorskog finansijskog sitema bi bio predstavljen prometom sa par stotina transakcija fizičkih lica u igranjima preuzimanja firmi zbog imovine u tim firmama, ne zbog razvoja biznisa. Sve u svemu, tržište kapitala u crnogorskoj ekonomiji je minorni partecipant, uz par društava koja za inovativne instrumente ostvaruju promet i prihod van crnogorskih granica.
Biznis.me: Može li CBCG da obaveže banke da povećaju kamate na depozite, koje su na istorijskim minimumima?
M. Kasalica: Ni jedna centralna banka to ne radi; nije nadležnost ni CBCG. Istorijski minimum kamata na depozite nije izraz nepovjerenja u banke ili sebičnosti banaka. Izraz je dostupnosti novca, uvećanog nepovjeranja u ukupni sistem (posebno lidere-rke), koji se mora čuvati i čuva skupom supervizijom banaka i osiguravajućih kuća. Tako privreda može da iznese golemi rezultat kojim pokriva golemi nerad javnog sektora. Zato su kamate na depozite mizerne, pošto nigdje ne možemo čuvati pare osim u sistemu koji moramo platiti kao potrošači da može da čuva novce. Sistemski bi zdravije i održivije pitanje bilo: zašto banke ne pristupe uvećanju kamatnih stopa na depozite jer iz prihoda i prometa to mogu i to bez bojazni pada margine, dobiti i krajnjeg neto rezultata. Međutim, bonusi pretplaćenih direktora su važniji dok nedeljama štednje, tapšanjem u muzičkom centru za sepa-pozorištance i sličnim photo po narudžbi će uvijek smanjiti pritiske od političara: od guvernera do poslanika-ca.
Biznis.me: Može li Euribor pasti i ispod 1,5 odsto do kraja godine?
M. Kasalica: Podaci iz septembra upućuju da se rizici uvećavaju i da će borba oko 2,0 procenta ostati prioritet, posebno ako se američka ekonomija na tržištu kapitala suoči sa činjenicom da je rast posljednjih devet mjeseci realizovan zbog balon-investicija u vještačku inteligenciju (ogromne data centre i opcije za kupovinu struje) a da je realni sektor porastao svega 0,1 odsto, dok je nezaposlenost počela da raste. Ovi visoko-rizični uticaji mogu da potope globalnu ekonomiju. Svjetske ekonomije su ovo prepoznale i već se iznalaze moguće modele saradnje da smanje tinjajući rizik katastrofalnih kriznih signala. Vidjećemo da li su ostale ekonomije svijeta razvojnog karaktera u ovom momentiu bar namjerne da svijet zaštite od onih strahovitih preigravanja kojima smo svjedočili Velikom finansijskom represijom 2007/8 sa drugim krakom krize suverenog duga iz 2011/13.
Biznis.me: Što mogu očekivati građani i privrednici?
M. Kasalica: Crnogorski potrošači, poreski obveznici i privredna društva su stvarni borci za crnogorsku ekonomiju, našu zajedničku kuću. Rezistentnost mikro, malog i srednjeg biznisa je petnaest godina ozbiljno održavajuća, pa u sinergiji sa velikim biznisom, bankama i osiguravajućim kućama interesno i profitno čuvaju privid rasta. Međutim, kamatne stope neće ići naniže dok nam Vlada čini sve da unizi i uznemiri modele razvoja crnogorske ekonomije, a CBCG je postala PR agencija guvernera koji je jedino zainteresovana da bude najbolja saradnica svih modela netransparentnosti na političkom nebu.
Institucije u Crnoj Gori ne bave se rizicima koji se navode u izvještajima međunarodnih institucija
Biznis.me: Agencija za kreditni rejting Standard & Poor’s potvrdila je ocjenu kreditnog rejtinga po kojem smo najnaprednija zemlja regiona u procesu pristupanja EU, to tvrde iz Ministarstva finansija? Kako je po Vašem mišljenju stvarno stanje?
M. Kasalica: Kreditni rejtinzi će ostati nepromijenjeni dok crnogorska privreda nastavlja da ostvaruje bolji rezultat od prethodnog izvještajnog perioda, a Crna Gora nastavlja da bude besprijekoran dužnik koji na vrijeme vraća svoje obaveze. Ni jedan izvještaj o rejtingu nije izostavio rizike, o kojima se institucije u Crnoj Gori neznatno bave.
Biznis.me: Što će to značiti na putu poboljšanja standarda građana, privlačenju većih investicija, realizaciji značajnih kapitalnih projekata i drugih pozitivnih kretanja?
M. Kasalica: 44-a Vlada Crne Gore je po tragu 42-e Vlade, uz Spajića kao lidera svih redistribucija iz lijevog džepa građana u njihov desni njihovim sredstvima (iz doprinosa u zarade), tvrdila i nastavlja da tvrdi da je poboljšala životni standard. Rast kredita stanovništva to potvrđuje. Rast zarada to potvrđuje. Neizvjesnost iz penzionih reformi to potvrđuje, ali se ne vidi. Inflacija to potvrđuje, ali se, takođe, od Vlade ne vidi. Investicije većih razmjera su izostale, zato nam je životni standard tokom ljetnjih mjeseci na nivou golemih redova da stignemo do mora. Ostale investicije su skromne, ali nisu udaljenje iz svih modela korupcije koji su tekuće zbog neznanja u adminsitraciji više nego uočljivi bez potrebe detaljnih analiza dokumentacije. Evo smo tokom vikenda dobili apsurdnu političku tvrdnju da smo zbog “herojskog“ uvećanja zarada koje na naše oči jede inflacija, u boljoj poziciji od bilo koga u Evropi.
Sve su ovo posredni indikatori da se ulaganje u životni standard mora prije svega uvezati sa sistemskim incijativama ka pojedinačnim planovima, a ne uz redistribuciju koja sistem čini neizvjesnijim prostorom za dugoročni opstanak. Životni standard će tek onda biti ono što mora biti: produkt rada, zalaganja, objektivno izmjerljivih rezultata, poštovanja znanja, produktivnosti i principa: ko više zna i više radi je više plaćen; srednje klase koja planira na minimum dvadesetak godina.
Biznis.me: Evropska komisija očekuje da Crna Gora u programu ekonomskih reformi za period od 2026. do 2028. godine ograniči (smanji) tekuću potrošnju naročito na zarade u javnom sektoru, socijalna davanja, subvencije… da dodatno poveća javne prihode i višak iskoristi za smanjenje deficita i javnog duga kako bi se održao na 60 odsto BDP-a, kao i da preispita postojeću fiskalnu politiku i pripremi sveobuhvatnu analizu fiskalnih rizika. Da li je to moguće ostvariti s obzirom da je, upravo zbog ostvarivanja političkih poena, najviše građana zaposleno u javnom sektoru? Kako smanjiti ili ograničiti, da li će se to odraziti na otpuštanje radnika iz javnog sektora?
M. Kasalica: Budžetom 2026-e se neće smanjiti zahtjevi za rastom zarada i stići će na potencijalnih 850 mil.€ Spajić će to nazvati “Evropa sad 3“ jer jedino tako može zakučiti period do redovnih izbora. Penzije mogu rasti za definisano i ne više, ali će zahtjevi za isplate od 12 hiljada eura, od ranijih metalo-strugara, preko šumara, sada morati obuhvatiti sve ostale stare radnike izašle iz privatizacije uz uzdrmani staž. Ili drugačije o istom: Spajić je penzionerima koji nisu imali staž dao minimalne penzije koje su ubile kategoriju akumulirane štednje iz dužeg staža; ti isti penzioneri, pošto je u prethodnih pet godina važilo pravilo: uz političko grajanje što više oteti iz budžeta, sad traže i više od minimalnih penzija, posebno kad su se politički privilegovali jedni zaposelni na štetu drugih zaposlenih. To su u 44-oj Vladi tražile pojedine partije, i to će značajno slomiti budžet naredne tri godine za socijalna davanja.
Naši inostrani povjerioci će biti razočarani, ali za sad neće okrenuti leđa za potencijalne izlaske na tržište obveznica, dok će dodatno uvećati kamatu. Ograničenja rasta zaposlenih se neće zaustaviti, iako se premijer i njegov glavni savjetnik svaki dan zalijeću da kao razriješe pitanje partitokratskih uhljebljenja masovnih razmjera. To je obični twitteraški spin. Politički bi bili mrtvi istog momenta da bilo šta odgovorno odrade nakon petogodišje goleme raspuštenosti koja se pravdala“onima prije nas“.
Biznis.me: I Međunarodni monetarni fond je u izvještaju iz septembra zatražio ograničavanje rasta ukupnog fonda zarada javnog sektora, kao i da se pronađu novi prihodi koji bi nadoknadili izgubljene od Evrope sad 2, da li Vlada može odgovoriti evropskim upitima?
Pročitajte još:
M. Kasalica: U septembru je MMF odradio posjetu u vezi analize makroekonomske stabilnosti zemlje, saglasno Članu IV. Oko zarada u javnom sektoru su bili najjasniji i najmanje diplomatični, jer su došli u trenutku kad nisu mogli da remete planove EK-guranja nas da se kao nešto pridružimo EU. Ta jasnost je bila opipljiva i lako rješiva da je ima ko primijeniti: zarade mogu rasti ako raste produktivnost i ako se zbog partitokratije ne remeti tržište rada i uvećava inflacija. U crnogorskoj Vladi nema ko da ovo pročita kako treba, što bi podrazumijevalo odgovornost šta to treba da znači u sprovođenju javnih politika budžeta narednih godina.
Biznis.me: Traže i da se dopuni analiza očekivanih izvoznih rezultata zemlje, kao i da se pruži kvalitativna procjena nacionalnih tržišta roba i usluga u pogledu njihove otvorenosti prema međunarodnoj konkurenciji i nivoa njihove integracije sa ekonomijom EU. Kakav odgovor tu očekujete od naše države? Imamo li se čime pohvaliti?
M. Kasalica: Konkurentnost je ekonomski princip odgovornosti u otvorenoj utakmici poslovnih ideja, cijena, inputa, outputa, rada, upravljanja i rukovođenja koji iznose neto profit, ali paralelno kontribuiraju zajednici bez marketinških ljepuškarija koje su troškovno više nego štetne. Za sada, osim žilavosti mikro, malog i srednjeg biznisa koje drži nacionalnu ekonomiju, na međunarodnom planu se nemamo čime pohvaliti, bez na nivou mikroba nekih izvoza i turističkog proizvoda koji moramo drugačije mjeriti i još potpunije pripremati u mjerenju i realizaciji. Uskoro stiže EK izvještaj za 2025-u. Biće to bajkoviti tekst o timu EK i DEU koji nas guraju da se pridružimo, i 44-e Vlade i saziva poslanika i poslanica crnogorske Skupštine koji sve čine da se integracije zaustave, ali da svi zajedno slatkorječivo kažu ono što Evropljani žele čuti. Tako se ne oporavlja produktivnost niti oporavalja uniženi kvalitet javne usluge.
