Za prelazak Boke most od Kumbora do Luštice ili podvodni tunel

Foto: Freepik AI

Firma Medix dala je najpovoljniju ponudu na tenderu za izradu elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za idejno rješenje dionice brze saobraćajnice od Herceg Novog do Budve, prelazak preko Bokokotorskog zaliva. Monteput je javnu nabavku raspisao 20. juna, a u elaboratu će se razmatrati dvije varijante idejnog rješenja – preko Veriga ili preko Luštice.

Kako stoji u dokumentu koji je objavljen na sajtu Crnogorskih elektronskih javnih nabavki (CEJN), od ukupno pet pristiglih, ponuda firme Medix u iznosu od 35.000 EUR (42.350 sa PDV-om) ocijenjena je kao najpovoljnija.

Na tender su se prijavile i firme Institut Sigurnost iz Podgorice (ispravna i drugorangirana), Institut za građevinarstvo Podgorica (ispravna i trećerangirana), Decom Group Podgorica (ispravna i četvrtorangirana), dok je ponuda preduzeća D&D Ing iz Berana isključena iz postupka javne nabavke.

Odluka o najpovoljnijoj ponudi objavljena je 8. avgusta, a učesnici u postupku, odnosno ponuđači, mogu na nju podnijeti žalbu u roku od 10 dana.

Kako stoji u projektnom zadatku, Prostornim planom Crne Gore predviđena je izgradnja brze saobraćajnice duž crnogorskog primorja, od granice sa Hrvatskom do granice sa Albanijom.

Kako piše eKapija.me, U više navrata je razmatran prelaz preko zaliva preko mosta Verige na lokaciji Rt Opatovo – Rt Sv. Neđelja ili tunel ispod zaliva, kao i u području lokacije Rt Gospa od Anđela – Turski rt.

Za potrebe idejnog rješenja urađene su četiri varijante i sve počinju kod lokaliteta Debeli Brijeg, granica sa Hrvatskom, a završavaju u blizini sela Vrijesno, pri tome da je koridor jedinstven za sve varijante od zone Bratešići ka Budvi.

Tehničko-ekonomsko vrednovanje varijantnih rješenja brze saobraćajnice Herceg Novi – Budva prelazak preko Bokokotorskog zaliva je pokazalo da su najpovoljnije varijante 2 i 4. Samim tim i Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu treba da analizira varijante 2 i 4 sa aspekta njihovog uticaja na životnu sredinu, kroz koju će se definisati najoptimalnija varijanta.

Novoprojektovana trasa kroz varijantu 2 je u početku do petlje Zelenika u dužini od oko 10 km identična sa varijantom 1, zatim u blizini Kumbora prelazi preko Bokokotorskog zaliva. Trasa posle prelaza preko zaliva kod Luštice ulazi u tunel dugačak od oko 2,8 km, a iz tunela izlazi na otvorenoj trasi u dužini od 2,6 km. Potom prolazi kroz 2 tunela dužine oko 1,5 km pojedinačno i izlazi kod sela Radovići. Trasa se zatim proteže preko petlje Tivat južno od aеrodroma u blizini naseljenih mesta Lješevići, Vranovići i Radanovići pa sve do petlje Bratešići. U produžetku trasa je identična sa varijantom 1 do krajne stacionaže u blizini sela Vrijesno.

Ukupna dužina varijante 2 je oko 52,4 km, a računska brzina iznosi 100 km/h. Trasa je projektovana sa ukupno 41 horizontalne krivine, a minimalni primijenjeni radijus je R=450m. Maksimalni projektovani podužni nagib je 4,90% na dužini od 2093 m, a najmanji nagib nivelete je 0,53%. Na dionici na kojoj imamo maksimalni nagib od 4,90% projektovana je treća traka za spora vozila.

Na ovoj varijanti je predviđeno 26 mostova. Dužina mostova se razlikuje na lijevoj i desnoj strani saobraćajnice. Ukupna dužina na lijevoj strani je 9,33 km, a na desnoj strani 9,78 km. Najveća dužina mosta je 1,71 km.

Foto: Wikinedia Commons – Marek K. Misztal

Drugom varijantom predviđena je izgradnja devet tunela. Tuneli su projektovani sa dvije tunelske cijevi koje se razlikuju po dužini. Ukupna dužina lijeve tunelske cjevi je 18,15 km, a desne tunelske cjevi 18,102 km. Duž ove varijante brze saobraćajnice predviđena je izrada 10 potpornih konstrukcija sa ukupnom dužinom od oko 540 m.

Maksimalna kota penjanja nivelete na varijanti 2 je 508,04 m, piše eKapija.me.

Na ovoj varijanti u blizini Zelenike na km 10+000 moguća je podvarijanta koja na dužini od 2 km proteže se oko 150 metara sjevernije, odnosno identična je sa varijantom 3, i na km 12+250 se opet preklapa sa varijantom 2.

Dužina varijante 2 je oko 52,4 km. Ukupna dužina tunela je 36,25 km, odnosno prosječna dužina iznosi 18,13 km. Ukupna dužina mostova je 19,111 km, prosječna 9,55 km. Dužina trase Varijante 2 koja je u direktnom kontaktu sa životnom sredinom iznosi 34,27 km.

Varijanta 4 od početka pa sve do petlje Zelenika u dužini od oko 10 km identična sa ostalim varijantama. Prelazak preko Bokokotroskog zaliva je sa podvodnim tunelom, a potom trasa kod Luštice ulazi u novi tunel dugačak od oko 4,9 km, a iz tunela izlazi u blizini sela Radovići. U produžetku pa sve do kraja varijanta 4 je potpuno identična sa varijantama 2 i 3.

Ukupna dužina varijante 4 je oko 48,7 kilometara, računska brzina na ovoj varijanti iznosi 100km/h.

Trasa je projektovana sa ukupno 31 horizontalne krivine, a minimalni primijenjeni radijus je R=450m. Maksimalni projektovani podužni nagib je 4,9% na dužini od 2,093 km, a najmanji nagib nivelete je 0,53%. Na dionici na kojoj imamo maksimalni nagib od 4,90% projektovana je treća traka za spora vozila.

Na ovoj varijanti su predviđena su 24 mosta. Dužina mostova se razlikuje na lijevoj i desnoj strani saobraćajnice. Ukupna dužina na lijevoj strani je 6,88 km, a na desnoj strani 7,33 km. Najveća dužina mosta je 930 m.

Četvrtom varijantom predviđeno je osam tunela sa dvije tunelske cjevi koje se razlikuju po dužini. Ukupna dužina lijeve tunelske cjevi je 18,7 km, a desne 18,66 km.

Prema pisanju eKapije.me, Na ovoj varijanti predviđena je izrada 8 potpornih konstrukcija sa ukupnom dužinom od oko 485 m. Maksimalna kota penjanja nivelete na varijanti 1 je 508.04 m.

Dužina varijante 4 je oko 48,7 km. Ukupna dužina tunela je 37,36 km, odnosno prosječna dužina iznosi 18,68 km. Ukupna dužina mostova je 14,211 km, prosječna 7,105 km. Dužina trase varijante 4 koja je u direktnom kontaktu sa životnom sredinom iznosi 30,02 km.

6 Odgovora

  1. Investicija u bolju povezanost Boke nosi potencijal za značajan ekonomski rast, turizam i mobilnost.

  2. Razmatranje prednosti i nedostataka izgradnje mosta ili tunela za prelazak Boke Kotorske. Most bi povezivao Kumbor i Lušticu, dok bi tunel išao ispod mora. Oba projekta imaju svoje zagovornike i kritičare, a izbor zavisi od ekonomskih, ekoloških i tehničkih faktora.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Popularno

Sorry. No data so far.

Novi broj magazina „Biznis.me” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regiona i svijeta…

Komentari