U Opštini Herceg Novi očekuju da će izgradnjom vodovodne mreže, do mjesta u zaleđu, ta seoska domaćinstva dobiti benefite, ne samo za svakodnevni život, već i za razvoj poljoprivrede i turizma. Sela Kameno i Trebesin, iako ne daleko od grada, još nemaju gradsku vodu, pa koriste lokalne izvore, bunare i cistijerne. Kako bi riješili taj veliki životni problem mještana podorjenskih sela, u opštini planiraju ulaganje oko 1,93 miliona eura za izgradnju cjevovoda do njihovih domova.
Izradili su tehnički koncept novog cjevovoda Trebinje – Zubci – Sitnica – filter stanica Mojdež, koji predviđa isporuku od najmanje 500 litara vode u sekundi za Herceg Novi, kao i mogućnost ustupanja dodatnih količina vode iz trebinjskog jezera i opštinama Kotor i Tivat. Sa tim nijesu saglasni inženjeri hidrologije i ekonološki stručnjaci.
Bivša izvršna direktorica novskog Vodovoda ing. Olivera Doklestić upozorava da nije prihvatljivo tehničko rješenje da se isporučuje voda iz hidroelektrane “Trebinje” za Herceg Novi i Boku, preko Zubaca i Graba, jer je, tvrdi, to finansijski veoma skupo i tehnički relativno komplikovano rješenje koje bi imalo velike troškove struje za pumpanje vode, kao i izdatke za održavanje sistema.
„Za cjevovod od Trebinja do Kruševica investicija bi bila 50 mliona €. No, tu seotvaraju brojna pitanja, a jedno od njih je postojanje smisla za dovođenja nove količine vode u sistem cijevne mreže koji ima preko 60 odsto gubitaka. Krajnji cilj dovođenja vode direktno iz Trebinja, preko Sitnice, nije snabdijevanje vodom zagorskih sela (Vrbanj-Kruševice- Mokrine-Kameno) nego mi se čini nešto drugo.
Snabdijevanje sela sa nekih 200 domaćinstava je potpuno ekonomski neisplativo za ovako kompleksnu i skupu investiciju. Iza toga se krije neštomnogo veće. Što mogu samo da naslutim“, uvjerena je Doklestić i kaže da se mora naći drugačije tehničko rješenje, te da ona ima, ali ne želi da otkriva, jer je uvjerena da kod nadležnih preovladava samo finansijski, ali i politički, interes.
„To je teško komentarisati zbog krađe, odnosno, zloupotrebe ili nezdravog korištenja ideja. Tim zadatkom sam se bavila u okviru istraživačkog rada i o tome objavila rad za međunarodnu konferenciju voda 2023. godine“, kazala je Doklestić i podsjetila da je protiv firme Geoprojekt doo iz Podgorice i hercegnovskog Vodovoda i kanalizacije pokrenula krivični postupak zbog, kako nam je rekla, krađe intelektualne svojine ili plagijat u Glavnom projektu zona sanitarne zaštite izvorišta Opačica i korištenja naziva Studija, jer je to, tvrdi Doklestić, samo radni materijal, u stalnom dorađivanju.
Pročitajte još:
„Studija nikada nije ozvaničena, pa ni njena verzija od septembra 2020. To je bio radni materijal iza kojeg stoji radni tim. Glavni projekat za Opačicu je 90 odsto prepisan materijal u cijelim pasusima iz nezvanične Studije, plagijat bez navođenja imena ljudi koji su na njoj radili i ljudi koji su nam bili dobrovolji savjetnici i revizija; moja uloga u Studiji je bila koordinatska, ali i član radnog tima, rukovodilac je bila Dušica Grubač, a ni jedna od nas dvije nije upoznata da je i kako direktor iskoristio materijal iz tzv. studije da bi bio pretvoren u famozni Glavni projekat, a bez potrebnih baznih podataka o količinama vode. Studija zapravo i nije studija, nego neverifikovan radni materijal, koji ne bi ni smio da se navodi kao studija, a nije ni korištena ni posljednja verzija iz januara 2021, koja je znatno upotpunjenija mjerama zaštite Opačice“, objasnila je Doklestić.
Prema glavnom projektu vodosnabdijevanja u dva, najnaseljenija sela u zaleđu Herceg Novog, Trebesin i Kameno, živi nešto više od 200 stanovnika. No, s obzirom na atraktivnost tog kraja, i sve veći broj vikendica, za očekivati je porast povremenih i stalnih mještana u narednom periodu. Registrovano je i 20-ak firmi, od malih trgovinskih i uslužnih objekata do pogona kovane i aluminijske bravarije, kao i farme koka nosilja.
„Trenutno se potrošači snabdijevaju vodom iz lokalnih izvorišta i bunara, kao i putem cistijerni, ali to nije dovoljno jer se često ne mogu obezbijediti dovoljne količine vode potrebne za jedno domaćinstvo, a naročito ona koja se bave poljoprivredom, pa su mještani uskraćeni da sa lokalnih izvorišta zadovolje te potrebe, ali su i ona malog kapaciteta i često presušuju“, poručili su iz NVO Ekološko društvo Boke kotorske.
Kubik vode na sjeveru nekoliko puta jeftiniji od juga
I dok u novskom zaleđu čekaju pitku vodu, u gradu su dobili novogodišnji poklon. Novo poskupljenje vode i kanalizacionih usluga, i to duplo skuplje nego u Podgorici u kojoj je, za razliku od mnogih gradova, cijena kubika vode snižena sa 0,52 na 0,46 centi po kubnom metru, čak duplo jeftinije od cijene koju plaćaju Cetinjani-0,89 centi. Ipak, rekorderi u plaćanju vode su Budvani. Za kubik vode u zimskom periodu plaćaju 1,34 eura, a u ljetnjem 2,09 eura, dok je cijena kubika za privredu i preduzetnike duplo veća u oba doba godine. Najjeftiniju vodu piju u Šavniku, 0,12 eura po kubiku za domaćinstva, ili 50 centi po kubiku za privredu. Po nekoliko centi voda je skuplja u Andrijevici. Slično je u Beranama i Bijelom Polju.
U Kotoru cijena vode za domaćinstva sa kanalizacijom je 1,66 eura po kubiku, a za privredu jedan euro više. U Tivtu su te usluge duplo jeftinije. U Ulcinju cijena vode za domaćinstva u ljetnjem periodu je 0,77 eura po kubiku, odnosno 0,67 eura zimi. Za privredu je skuplja i tri puta, baš kao i u Herceg Novom.
