Priča o stanovima na Veljem brdu seli se svakodnevno od struke i građana, do političara. Iz Vlade se diskusija preselila se u Skupštinu. Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović uvjerava da će uskoro početi gradnja stanova na Veljem brdu u Podgorici i da će kvadrat koštati 1.000 eura. Kako je to potvrđeno na prvi april, poznat u svijetu kao Dan šale, poslanici opozicije su kazali da je to pitanje potpuno saglasno datumu.
„Nema boljeg datuma za ovu Vladu, ovo je njihov praznik, a i nema boljeg momenta da se projekat Velje brdo izloži javnosti, koji je predizborna prevara“, kazao je opozicioni Zoran Mikić i upitao resornog ministra koliko će koštati komunalno opremanje Veljeg brda.
„Krećemo vrlo brzo, završen je međunarodni tender. Za 15-20 dana biramo najbolji rad, poslije toga ide izbor projektanta za izvođenje radova, a na jesen – krećemo u izgradnju zgrada na Veljem brdu”, rekao je ministar i ponovio da će kvadrat stana biti 1.000 eura.
Podstanari žele da se priča sa političkog, smjesti u njihov stvarni život i poručuju da posebno zabrinjava činjenica što o ovom projektu najglasnije govore oni koji nijesu podstanari i koji nikada nijesu prošli višedecenijski podstanarski život.
„Stiče se utisak da pojedinci, vođeni ličnim interesima i potrebom za političkom i medijskom pažnjom, svjesno ili nesvjesno doprinose tome da se agonija podstanara nastavi – samo da bi se prikupili jeftini politički poeni i zadovoljile lične sujete. Zato danas ne kritikujemo – već molimo. Molimo da se ovaj projekat ne zaustavi. Molimo da se ne pretvara u još jednu političku priču koja će se završiti bez konkretnih rezultata. Molimo da se, bez obzira na sve razlike, projekat realizuje ako zaista znači rješenje za podstanare. Jer za nas ovo nije tema za političke rasprave. Za nas je ovo pitanje života”, poručio je predsjednik Udruženja podstanara Crne Gore, Dragan Živković.
Podstanari su sumnjičavi jer je obećanje dato mnogo ranije
Iako se nadaju da će imati svoj krov nad glavom , podstanari su sumnjičavi u razvojnu šansu Veljeg brda. Prvo im je premijer Milojko Spajić prije dvije godine, obećao useljenje na jesen ove godine, a onda su ministri iz vlade, nedavno, počeli krampom i lopatom da udaraju po goleti. Predsjednik Udruženja podstanara Crne Gore, Dragan Živković se plaše potpunog okončanja projekta , jer kaže, nema zakonske garancije da će biti nastavljen nakon prvih 620 stanova, jer, Prostorno‑urbanistički plan i Prostorni plan Crne Gore još nisu finalizovani.
„Bez tih garancija, projekat je tržišna investicija, a ne socijalni program, i koristi će imati samo investitori, banke i politički profiteri“, uvjeren je Živković i, u ime podstanara traži od Vlade jasne promjene.
“Ne smijemo dozvoliti da projekat Velje Brdo bude iskorišten samo za profit velikih igrača, dok oni koji žive pod kirijom ostaju bez krova nad glavom. Udruženje podstanara Crne Gore poziva sve građane da shvate, da samo zajedničkim djelovanjem i pritiskom možemo spriječiti da ovaj projekat postane privilegija bogatih i politički moćnih“, kazao je za portal Biznis.me.
„Ovo više nije ekonomsko, nego političko obećanje ministarke javnih radova Majde Adžović koja umjesto traženja rješenja za podstanare ide u “nabavku“ birača po crnogorskim vrletima. Velje brdo je u fazi nerazvoja u kojoj smo odgovorno svi znali da će biti nakon dvadesetak mjeseci: niđe, a sve su prilike da neće ni dobaciti do ništa, pa se, sudeći po ovome, nemamo čemu nadati“, izričit je Živković i upozorava da se stambena kriza u Crnoj Gori produbljuje i poziva na hitnu reakciju države.
Pročitajte još:
Prema podacima Monstata iz 2023. godinu, u Crnoj Gori postoji više od 70 hiljada praznih stanova, dok se dodatnih 90 hiljada koristi isključivo sezonski. Istovremeno, oko 160 hiljada stambenih objekata ne ispunjava uslove za život. Iz Udruženja podstanara naglašavaju da u zemlji ima oko 23 hiljade podstanarskih porodica, od kojih je za 20 hiljada građana potrebno hitno rješavanje stambenog pitanja. Živković je uvjeren da je to neizvodljivo jer kvadrat stambenog prostora u Podgorici košta od 2.000 eura.
„Cijene su u Podgorici malo korigovane, ali i to smanjenje 10-20 odsto,odnosi se na nekretninu koja je udaljena, i pitanje u kakvom je stanju. Na primorju, cijene su i dalje visoke, dok su na sjeveru znatno niže i kreću se okvirno od 200 do 400 eura, uz manju ponudu i slabiju potražnju, zbog čega nema izraženih oscilacija“, objašnjava Živković.
„Mi imamo državu gdje su stanovi postali investicija i roba, a ne mjesto stanovanja, koje je jedno od osnovnih prava. U ovom trenutku desetine hiljada porodica nemaju svoj krov nad glavom“, istakao je za naš portal, Živković, naglašavajući da se, što je još gore, stanovi izdaju,u velikoj mjeri na crno, pa, ukoliko se tako nastavi,posljedice mogu biti ozbiljne.
„Na takav način desetine hiljada građana gurnuto je u siromaštvo. Onda i ne treba da čudi pad ili stagnacija nataliteta, jer mladi se ne usuđuju za stvaranje porodice. Mnogi su, u potrazi za boljim uslovima za život, napustili zemlju, umjesto da je svojim znanjem i radom oblikuju“, poručio je naš sagovornik.
Tvrdi da će stanovanje postati nedostižno za većinu građana, jer poskupljenje goriva, prate nove cijene prevoza, prehrambenih proizvoda, što direktno utiče i na cijene zakupa i nekretnina, koje će prema nekim analizama nastaviti da rastu nekontroisano.
Zbog svega, iz Udruženja podstanara Crne Gore zahtijevaju hitnu reakciju države i uspostavljanje jasne, odgovorne i održive stambene politike koja se tvrde može postići uvođenjem obaveznih ugovora i pravnom zaštitom podstanara, kroz efikasnu kontrolu tržišta zakupa i suzbijanje sive ekonomije u sektoru izdavanja nekretnina.Naglašavaju da stanovanje ne smije biti privilegija, već osnovno pravo svakog građanina jer, u suprotnom, Crna Gora ulazi u fazu trajne stambene nesigurnosti sa nesagledivim društvenim i ekonomskim posljedicama“, upozorava Živković.
Agencije tvrde da tržište nekretnina trenutno miruje
Dok podstanari ukazuju na visoke kirije, nesigurne uslove života i veliki broj praznih stanova, agenti za nekretnine poručuju da je slika tržišta ipak drugačija od početka godine. Navode da su cijene zakupa niže i do 20 odsto, u odnosu na isti period prošle godine, na što je, kažu, uticao odlazak stranih državljana i znatno povećanje ponude stanova za izdavanje.
Tako se sada u Glavnom gradu, ističu agenti, garsonjere mogu iznajmiti oko 350 eura, zavisno od udaljenosti i opremljenost. Jednosobni stanovi su skuplji za 100 eura. Dok porodica za dvosobni stan plaća od 550 do 800 eura mjesečno. Posredstvom agencija najtraženiji su manji stanovi i garsonjere. Na primorju su te cijene veće. Statistika pokazuje neku drugu priču od one koju građani imaju na terenu. Prema najnovijim podacima Monstata, u novogradnji, za kvadrat stana se plaća oko 2.200 eura-Prema podacima portala za nekretnine iz marta 2026, prosječna oglasna cijena stanova u Podgorici iznosila je oko 2.500 eura po kvadratu. U luksuznim projektima cifre idu i do 5.000 eura. Kada je Velje Brdo prvi put najavljeno u septembru 2024, prosječan kvadrat novogradnje u Podgorici koštao je oko 1.800 eura.
Šta Velje Brdo nudi?
Prredviđa izgradnju do 20.000 stanova po 1.000€/m², sa kamatom 1,2%, i otplatom na 30 godina, bez učešća. Rata za 60 m² iznosi 290 eura mjesečno.
Prva faza, najavili su iz Vlade, obuhvata oko 630 stanova. Arhitektonski konkurs zatvoren je prije dva dana, pobjedničko rješenje se očekuje sredinom aprila. Bulevar dužine 5,3 km počeo je da se gradi 25. marta izlaskom na teren ministara, a stanovi će tvrde biti useljivi krajem 2027. ili početkom 2028.godine
Lokacija – Velje Brdo je sedam km od centra Podgorice, bez postojeće infrastrukture, škola, vrtića ili javnog prevoza.Sve to treba da se uradi jer je taj profil namijenjen podstanarima, mladim parovima i socijalno ugroženim kategorijama, ljudima koji danas ne mogu da priušte stan na slobodnom tržištu.
Nada posljednja umire
Podstanari poručuju da više nemaju vremena za političke igre, i da je pravo vrijeme za odluke kojima će se riješiti njihov status, poručio je predsjednik Udruženja podstanara Crne Gore Dragan Živković.
“Države grade čitava nova naselja, pa čak i vještačka ostrva. A mi, kao društvo, nijesmo u stanju da se dogovorimo oko toga da li treba pomoći sopstvenim građanima koji decenijama nemaju riješen osnovni uslov za dostojanstven život – krov nad glavom. Zato apelujemo na vlast i nadležno ministarstvo da, uprkos svim pritiscima i kritikama, nastave sa realizacijom projekta, ali uz punu transparentnost i jasne garancije da će podstanari zaista biti oni koji će od toga imati koristi. Istovremeno, pozivamo sve učesnike javne rasprave da ostave po strani lične interese, političke kalkulacije i potrebu za medijskom pažnjom, i da se konačno svi zajedno usmjere ka jednom cilju – rješavanju problema podstanara“, naglasio je Živković
