Iako je zvanična inflacija u eurozoni pala na 1,7%, istraživanja pokazuju da domaćinstva i dalje osjećaju jači rast cijena nego što to sugerišu statistički podaci. Smanjenje jaza između „percipirane“ i stvarne inflacije moglo bi imati značajan pozitivan efekat na ekonomiju eurozone, poručila je predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard tokom debate sa poslanicima u Evropski parlament. – prenosi portal Investitor.
Inflacija pada, ali osjećaj rasta cijena ostaje
„Pomno pratimo percepciju inflacije kod domaćinstava, ne samo zato što utiče na ekonomsku aktivnost i očekivanja, već i kako bismo nastavili da gradimo povjerenje građana“, istakla je Lagard.
Prema njenim riječima, inflacija je od vrhunca od 10,6% u oktobru 2022. godine pala blizu ciljanih 2%. U drugoj polovini prošle godine kretala se oko tog nivoa, dok je u januaru iznosila 1,7%.
Ipak, podaci ECB-ovih anketa o očekivanjima potrošača, koje se sprovode od aprila 2020, pokazuju da građani i dalje vjeruju da cijene rastu brže nego što to pokazuju zvanični podaci. U prosjeku, percipirana inflacija u eurozoni viša je za 1,2 procentna poena od izmjerene.
Lagard je taj fenomen nazvala „istorijskom globalnom pravilnošću“ – ljudi primjećuju poskupljenja više nego pojeftinjenja, a veliki šokovi poput energetskih i geopolitičkih kriza ostaju duže u kolektivnoj svijesti.
Hrana i gorivo oblikuju percepciju
Posebno su osjetljive cijene hrane i goriva, jer čine značajan dio svakodnevne potrošnje. Cijene hrane su od 2022. rasle brže od ukupne inflacije mjerene HICP indeksom i, iako se očekuje njihovo usporavanje, do kraja 2026. mogle bi ostati nešto iznad 2%.
Lagard je naglasila da percepcija inflacije utiče na odluke o potrošnji, štednji i zahtjevima za povećanje plata, ali i na povjerenje u institucije.
„Povjerenje je vrijednost samo po sebi, ali i faktor koji pomaže stabilizaciji inflacionih očekivanja“, poručila je.
Slabljenje temeljnih inflatornih pritisaka
Prema podacima ECB-a, temeljna inflacija – koja isključuje energiju i hranu – pala je na 2,2%, sa 2,3% u decembru, što ukazuje na postepeno slabljenje osnovnih inflatornih pritisaka.
Istovremeno, realne zarade su počele da rastu. Kako je inflacija niža od nominalnog rasta plata, kupovna moć zaposlenih ne samo da se oporavila, već je u prosjeku premašila nivo iz 2019. godine.
Umjeren rast eurozone, uz slabiji izvoz
Govoreći o širem ekonomskom kontekstu, Lagard je navela da eurozona nastavlja da raste, ali umjerenim tempom. U četvrtom kvartalu prošle godine rast je procijenjen na 0,3%, dok se za 2025. očekuje ukupni rast od 1,5%.
Rast je prvenstveno vođen domaćom tražnjom, dok industrija ostaje slabija, ali relativno otporna uprkos višim carinama i geopolitičkoj neizvjesnosti. Sektor usluga, posebno informacione i komunikacione djelatnosti, bio je glavni pokretač, dok građevinarstvo postepeno dobija na zamahu.
Spoljna trgovina, međutim, i dalje negativno utiče na rast, a globalno trgovinsko okruženje ocijenjeno je kao izazovno.
Izbjegnuto pitanje o ranijem odlasku
Tokom sjednice, njemački europoslanik Damian Boeselager iz stranke Volt postavio je pitanje o spekulacijama da bi Lagard mogla napustiti ECB prije isteka mandata u oktobru 2027. godine. Ona na to pitanje nije odgovorila.
Eventualni prijevremeni odlazak mogao bi otvoriti širu borbu za ključne pozicije unutar EU institucija, uključujući i novu trku za rukovodstvo ECB-a.
