Vlada Crne Gore predložila je izmjene Zakona o strancima koje uvode drastično strože uslove za strane preduzetnike i menadžere: najmanje tri zaposlena po kompaniji i maksimalno 30 dana odsustva godišnje za one sa privremenim boravkom. Njemačko-crnogorski poslovni klub tvrdi da takva rješenja nemaju presedan u EU, da su „rigidna i neprimjerena realnosti modernog poslovanja“ i da mogu direktno uticati na pad investicija. – prenosi portal Investitor.
Vlada Crne Gore usvojila je 24. jula 2025. nacrt izmjena i dopuna Zakona o strancima, koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri, a kojim se uvode znatno stroži uslovi za strane preduzetnike i izvršne direktore većinske vlasnike lokalnih kompanija. Predlog predviđa da stranci moraju zaposliti najmanje tri radnika na puno radno vrijeme – od kojih jedan mora biti crnogorski državljanin – kako bi ostvarili pravo na produženje privremenog boravka.
Ova mjera dolazi uz već postojeće ograničenje prema kojem nosioci privremenog boravka gube pravo na dozvolu ukoliko su van Crne Gore duže od 30 dana u toku godine, osim ako policiji unaprijed ne prijave „opravdane razloge“ koji omogućavaju odsustvo do 90 dana.
Prema obrazloženju Vlade, cilj je sprečavanje tzv. „papirnih kompanija“, otvorenih isključivo radi dobijanja boravišnih dozvola. Međutim, Njemačko-crnogorski poslovni klub upozorava da izabrana rješenja nijesu proporcionalna i da ozbiljno odstupaju od evropskih standarda.
U saopštenju se navodi da nijedna država članica EU ne propisuje obaveznu kvotu zaposlenih kao preduslov za odobrenje ili produženje boravka stranih osnivača kompanija. Njemačka, na primjer, dozvole za samostalno obavljanje djelatnosti odobrava na osnovu ekonomskog interesa, procjene koristi za lokalnu zajednicu i obezbijeđenog finansiranja – bez zahtjeva za minimalni broj zaposlenih. Austrija primjenjuje isti pristup kroz sistem crveno-bijelo-crvene kartice, gdje se procjenjuju investicija, održivost projekta i makroekonomski efekti.
„Rješenja poput ovih eliminišu neodržive projekte, ali istovremeno omogućavaju da vrijedni i održivi biznisi posluju čak i sa jednim ili dva zaposlena. Crnogorski model je, nasuprot tome, mehanički i ne uzima u obzir realnu poslovnu dinamiku“, navodi se iz Kluba.
Iz Kluba ističu da je ograničenje odsustva od samo 30 dana godišnje „ekstremna evropska iznimka“ i suprotno standardnoj praksi u zemljama EU. U Njemačkoj se boravak gubi tek nakon šest mjeseci provedenih van zemlje, dok šengenska pravila prepoznaju 90 dana odsustva u periodu od 180 dana za poslovna putovanja.
Problem je, upozoravaju, i nedostatak jasnih kriterijuma kod trenutnog izuzetka koji omogućava odsustvo do 90 dana: zakon ne definiše šta su „opravdani razlozi“, niti policija ima jasnu obavezu da zahtjeve odobri ili odbije u predvidivom roku. To, kako navode, stvara pravnu nesigurnost i rizik za kompanije koje posluju međunarodno i čiji menadžeri često putuju radi ugovaranja poslova, sastanaka sa investitorima i upravljanja projektima.
Njemačko-crnogorski poslovni klub smatra da kombinacija tri obavezno zaposlena radnika i ograničenja odsustva šalje pogrešan signal stranim investitorima – naročito u trenutku kada Crna Gora naglašava evropski put i potrebu za privlačenjem kapitala.
Direktne strane investicije čine oko 8% BDP-a, podsjećaju iz Kluba, upozoravajući da bi rigidne mjere mogle ozbiljno ugroziti investicionu klimu, posebno kada se radi o preduzetnicima i stručnjacima koji donose kapital, znanje i međunarodne kontakte.
Umjesto fiksne kvote zaposlenih, Klub predlaže da se uslovi za produženje boravka vežu za objektivne pokazatelje stvarne ekonomske aktivnosti, kao što su kapital, promet ili dokumentovani poslovni rezultati. Takođe preporučuju modernizaciju pravila odsustva, u skladu sa evropskom praksom – najmanje 90 dana bez obaveze prijave, te do šest mjeseci uz jednostavnu, transparentnu proceduru.
„Podržavamo jačanje integriteta sistema boravka, ali rješenja moraju biti evropska, proporcionalna i usmjerena na borbu protiv zloupotreba, a ne na odvraćanje investitora. Crna Gora treba da ostane otvorena za preduzetnike i profesionalce koji su ključni za njen razvoj“, zaključuje Njemačko-crnogorski poslovni klub.
