Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Luis Santos da Kosta i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen biće glavni gosti na proslavi Dana Republike u Indiji u ponedjeljak. Pored državnih banketa i ceremonijalnog protokola, dvoje evropskih lidera u Indiji imaće mnogo važniju agendu – ubrzavanje pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini sa trećom najvećom ekonomijom Azije, javlja BBC. – prenosi portal Investitor.
Razgovori dolaze u osetljivom geopolitičkom trenutku za Evropu, nakon što je američki predsednik Donald Tramp prvo zaprijetio eskalacijom trgovinskog rata sa evropskim saveznicima zbog protivljenja američkom preuzimanju Grenlanda, ali je potom odustao.
Izbor gostiju takođe nosi snažnu diplomatsku poruku iz Nju Delhija. Indija ubrzava strateške i trgovinske veze sa ostatkom svijeta, jer se spor sa Vašingtonom oko američkih carina od 50% na indijsku robu prelio na 2026. godinu.
“To šalje signal da Indija ima raznovrsnu spoljnu politiku i da nije talac hirova Trampove administracije”, rekao je za BBC Čitigj Badžpai iz londonskog tink-tenka Čatam Haus.
Prema nekim izvještajima, sporazum bi mogao biti objavljen već 27. januara, kada se lideri obje strane sastanu na sastanku na visokom nivou. I fon der Lajen i indijski ministar trgovine Pijuš Gojal opisali su ga kao “majku svih sporazuma”, ističući važnost završetka razgovora, koji se, nakon skoro dvije decenije teških pregovora, bliže kraju.
To bi bio deveti sporazum o slobodnoj trgovini Indije u posljednje četiri godine, nakon sporazuma sa Ujedinjenim Kraljevstvom, Omanom, Novim Zelandom i drugim zemljama. Za Brisel, sporazum dolazi odmah nakon nedavnog sporazuma sa trgovinskim blokom Merkosur, kao i sporazuma sa Japanom, Južnom Korejom i Vijetnamom, ocjenjuje britanski javni servis.
Fon der Lajen: Stvorilo bi se slobodno tržište od dve milijarde ljudi
“Obje strane sada traže pouzdane trgovinske partnere jer su geopolitičke prijetnje stvorile nestabilno okruženje za poslovanje. Podsticaj je jednak – za Indiju da ublaži probleme sa američkim carinama, a za EU da smanji svoju trgovinsku zavisnost od Kine, koju smatra nepouzdanom”, kaže Sumeda Dasgupta, viši analitičar u Economist Intelligence Unit-u.
“Sporazum će takođe označiti održivi i značajan pokušaj napuštanja ozloglašenog protekcionizma Indije”, dodaje Dasgupta.
Pored diplomatske simbolike, sporazum donosi i konkretne ekonomske koristi za obje strane.
Za Evropsku uniju, jačanje trgovinskih veza sa Indijom je važno zbog rastuće snage njene ekonomije. Indija je četvrta najveća i najbrže rastuća velika ekonomija na svijetu i na putu je da ove godine premaši 4 biliona dolara BDP-a i pretekne Japan.
Kako je fon der Lajen izjavila u svom govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, povezivanje EU i Indije stvorilo bi slobodno tržište od dvije milijarde ljudi, što bi činilo četvrtinu globalnog BDP-a.
Indija planira da zaštiti politički osetljiva pitanja
Za Nju Delhi, EU je već najveći trgovinski partner, a sporazum bi takođe označio obnovu Generalizovanog sistema preferencija (GSP), koji ukida uvozne carine na proizvode iz zemalja u razvoju na tržištu EU.
“Indija je izvezla robu u EU vrijednu oko 76 milijardi dolara, a uvezla 61 milijardu dolara, ostvarivši trgovinski suficit, ali je prestanak GSP pogodnosti 2023. godine smanjio konkurentnost mnogih indijskih proizvoda”, rekao je Adžaj Šrivastava iz Globalne inicijative za istraživanje trgovine sa sjedištem u Delhiju.
“Sporazum o slobodnoj trgovini bi vratio izgubljeni pristup tržištu, smanjio carine na ključne izvozne proizvode kao što su odjeća, farmaceutski proizvodi, čelik, naftni derivati i mašine, i pomogao bi indijskim kompanijama da lakše apsorbuju šokove od viših američkih carina”, dodaje Šrivastava.
Indija, međutim, planira da zaštiti politički osjetljive oblasti poput poljoprivrede i mliječnih proizvoda, dok bi se carine na automobile, vino i žestoka pića vjerovatno postepeno smanjivale, pristup koji je Nju Delhi usvojio u prethodnim sporazumima, kao što je sa Velikom Britanijom, prema BBC-ju.
“Indija teži da usvoji fazni pristup pregovorima o trgovinskim sporazumima, pri čemu se politički osjetljiva pitanja pomjeraju u kasnije runde pregovora. U tom smislu, geopolitička simbolika sporazuma je jednako važna kao i njegova ekonomska suština”, kaže Badžpai.
Duboke razlike postoje
Uprkos napretku, duboke razlike ostaju. Za Evropu, zaštita intelektualne svojine je ključno pitanje, zajedno sa zahtjevima za boljom zaštitom podataka i strožim pravilima o patentima. Za Indiju, najveća tačka spoticanja je novi evropski porez na ugljenik, poznat kao Mehanizam za prilagođavanje granica ugljenika (CBAM), koji stupa na snagu ove godine.
“CBAM efikasno djeluje kao novi granični porez na indijski izvoz, čak i ako se carine ukinu u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini. Ovo je posebno štetno za mikro, mala i srednja preduzeća, koja se suočavaju sa visokim troškovima usklađenosti, složenim zahtjevima za izvještavanje i rizikom od kažnjavanja na osnovu naduvanih ciljeva emisije”, upozorava Šrivastava.
Pročitajte još:
“Da li će se sporazum na kraju pokazati kao partnerstvo koje podstiče rast ili strateški neuravnotežen aranžman zavisiće od toga kako će se riješiti ova konačna pitanja”, predviđa Šrivastava. Na dugi rok, analitičari vide sporazum kao dobitak za obje strane.
Indija smanjuje kupovinu ruske sirove nafte
“Na kraju krajeva, to bi moglo ubrzati razdvajanje trgovine od SAD i drugih nepouzdanih partnera. To znači manju zavisnost od Trampove Amerike – ili Kine – i manju izloženost povremenim carinama, kontrolama izvoza i opštoj instrumentalizaciji lanaca snabdijevanja”, kaže Aleks Kapri sa Nacionalnog univerziteta u Singapuru.
Prema njegovim riječima, visoke emisije ugljenika i zabrinutost zbog stanja ljudskih prava u Indiji izazvali su izvestan otpor sporazumu u Evropi. Ali smanjenje indijske kupovine ruske sirove nafte od novembra 2025. moglo bi olakšati njegovo usvajanje kroz Evropski parlament, čije će odobrenje biti neophodno da bi sporazum stupio na snagu.
“Političke tenzije sa SAD od početka 2026. znače da će lideri EU sada biti skloniji ovom trgovinskom sporazumu nego što bi inače bili”, zaključuje Dasgupta.
