„Obezbjeđivanje fiskalne održivosti, jačanje upravljanja rizicima i sprovođenje ciljanih politika za smanjenje siromaštva biće od ključnog značaja u uslovima trajnih geopolitičkih i trgovinskih neizvjesnosti“, piše u izvještaju Svjetska banke.
Ona je u svom najnovijem izvještaju povisila prognozu ovogodišnjeg rasta crnogorske ekonomije na 3,3 odsto. To je 0,3 odsto bolje u odnosu na proljećne prognoze, kad se procjenjivao rast crnogorske ekonomije od tri procenta.
Svjetska banka u najnovijem redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan, u koji su Vijesti imale uvid, očekuje rast crnogorske ekonomije u narednoj i 2027. godini od po 3,2 odsto, što je poboljšanje od 0,3, odnosno 0,2 odsto u odnosu na ranije prognoze.
„Rast se usporava sa visokog nivoa, dok je inflacija bila jača od očekivane, a slabi fiskalni baferi i visoke obaveze otplate duga povećavaju rizike. Kako se približava pristupanje Evropskoj uniji, jačanje fiskalne discipline i napredovanje ključnih reformi od suštinskog su značaja za povećanje otpornosti i obezbjeđivanje koristi od integracija. U nestabilnom globalnom okruženju, Crna Gora ostaje visoko izložena spoljnim šokovima, što zahtijeva snažnije fiskalne rezerve, veću produktivnost i politike koje podstiču otvaranje kvalitetnih radnih mjesta“, piše u izvještaju.
Ekonomski rast Crne Gore se, kako piše SB, usporava nakon snažnog oporavka od pandemije – BDP je porastao za 3,2 odsto u 2024. godini, a predviđa se rast od 3,3 odsto u 2025. godini.
„Mala, otvorena i euroizovana ekonomija i dalje je visoko ranjiva na spoljne šokove, pri čemu velika zavisnost od turizma dodatno povećava tu izloženost. Inflacija je bila jača od očekivane, dok je fiskalni prostor i dalje ograničen, a javni dug stabilan na oko 60 odsto BDP-a. Pristupanje EU ostaje glavni pokretač reformi i dugoročnog razvoja Crne Gore. Do avgusta 2025. zemlja je privremeno zatvorila sedam od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, uključujući i javne nabavke, uz nastavak daljeg napretka“, dodaje se.
Ističu i da će nedavni ulazak Crne Gore u Jedinstveno područje plaćanja u evrima (SEPA) doprinijeti jačanju finansijske integracije, smanjenju troškova transakcija i povećanju povjerenja investitora, prenose Vijesti.
„Očekuje se da će rast u prosjeku iznositi oko 3,2 odsto u periodu 2025–2027, podstaknut privatnom potrošnjom, rastom realnih zarada i kontinuiranim ulaganjima u infrastrukturu i obnovljive izvore energije. Međutim, očekuje se da će deficit tekućeg računa ostati visok, uz sve veću zavisnost od spoljnog finansiranja. Obezbjeđivanje fiskalne održivosti, jačanje upravljanja rizicima i sprovođenje ciljanih politika za smanjenje siromaštva biće od ključnog značaja u uslovima trajnih geopolitičkih i trgovinskih neizvjesnosti“, piše SB.
Dalji napredak u procesu pristupanja EU mogao bi dodatno poboljšati izglede za rast, dok bi kašnjenja ili spoljni šokovi mogli negativno uticati na ekonomske performanse, piše u izvještaju.
Kako se Crna Gora približava članstvu u Evropskoj uniji, jačanje zamaha reformi i fiskalne otpornosti kroz snažne rezerve, promišljene politike i odgovorno upravljanje dugom doprinijeće stvaranju konkurentnije i otpornije ekonomije koja donosi kvalitetna radna mjesta i bolje mogućnosti za sve, zaključuju u Svijetskoj banci.
4 Odgovora
Verujem da ce prognoza rasta da bude u naredne dve godine
Kako se priblizava stupanju u EU morace dodatno da jacaju ekonomiju
Svjetska banka povisila je prognozu rasta za crnogorsku ekonomiju na 4,8% za ovu godinu, što je značajno poboljšanje u odnosu na ranije projekcije, primarno zahvaljujući privatnoj potrošnji i izvozu usluga. Ipak, upozorava se na globalno usporavanje i fiskalne rizike.
Inflacija je veliki rizik. Izazovno turbulentno tržište otežava ulaganja