Nakon što je Glavni grad donio odluku da zaposlenim roditeljima, starateljima ili hraniteljima djece, od kojih makar jedan ima prebavilšte u Podgorici, dodijeli subvencije u iznosu od 100 eura za troškove dnevnog boravka, reagovali su pojedini odbornici većine, struka i civilni sektor.
Navode da se Odluka o subvencionisanju produženog boravka za djecu na teritoriji Glavnog grada, iako predstavljena kao mjera podrške roditeljima, u praksi pokazuje kao pravno i politički problematična. Kao najveću kontroverzu navode način na koji je odluka usvojena, kroz amandmansko djelovanje koje je, prema njihovim ocjenama, rezultiralo međusobno suprotstavljenim rješenjima unutar istog člana.
Odbornik i advokat Mitar Šušić naglašava da takav ishod otvara pitanje političke odgovornosti, a naročito iz ugla, kako tvrdi, što se umjesto konkretne i sprovodive pomoći građanima, stvara pravni haos i dodatna neizvjesnost za roditelje koji su očekivali podršku.
„Dodatni problem predstavlja i finansijski aspekt odluke. Predviđena subvencija od 100 eura za produženi boravak znatno premašuje neka druga socijalna davanja u Glavnom gradu, što otvara sumnju u selektivno favorizovanje jednog segmenta, bez jasne strategije socijalne politike“, naglasio je Šušić.
Sekretar za socijalno staranje Opštine Podgorica, Stefan Vešović, čija služba odlučuje o zahtjevima za subvenciju na produženi boravak, ranije je izjavio da su usvojeni amandmani kontradiktorni, pa se Odluka ne može objaviti.
„Jasno je da će konačna odluka zahtijevati više saglasnosti, ali i preciznija pravila kako bi se izbjegle slične dileme i počelo subvencionisanje produženog boravka djece“, istakao je Vešović.
Za advokata Šušića to je prilika da odbornici lokalnog parlamenta Odluku stave na dnevrni red naredne sjednice i uklone nedostatke.
I ekonomistkinja Marina Medojević, koja više decenija istražuje socijalnu i ekonomsku sliku porodica, posebno djece, te kroz volonterski rad i NVO „Banka hrane“ realizuje brojne projekte podrške najugroženijima, za Biznis.me kaže da takva odluka Glavnog grada nije dobra, jer je u prvom redu selektivna. Upitno je, navodi, da li je najvažniji socijalni servis u glavnom gradu produženi boravak.
„Da li je ovaj servis socijalni, jer isključuje sve one porodice koje ne mogu platiti po djetetu oko 100 eura mjesečno privatnim objektima produženog boravka , kako bi dobili subvenciju opštine. Ako opština Podgorica ima dva miliona eura za produžene boravke djece čiji roditelji mogu imati i tri hiljade eura primanja, zašto ignoriše djecu roditelja koji ne mogu platiti polovinu?“, pita se Medojević i naglašava da joj nije jasno zašto u Glavnom gradu uporno, kako tvrdi, zaboravljaju gladnu djecu.
„Koji su razlozi višedecenijskog ignorisanja subvencionisanja užine u školi, nismo saznali. Mogli bi znati šta je sa poslednjih pet godina da barem ako nemaju za sve, nahrane socijalno ugroženu djecu kako bi bilia zdravija i postizali bolje rezultate u školi“, upozorava naša sagovornica.
Odbornik vlasti i advokat, Mitar Šušić naglašava da insistiranje na sprovođenju takve odluke, mnogi građani i civilni sektor, opravdano vide, kao pokušaj političkog marketinga, a ne odgovornog upravljanja javnim resursima.
Pročitajte još:
„Umjesto da se pristupi ispravljanju grešaka i donošenju kvalitetnog i održivog rješenja, građanima se nudi mjera čija je realizacija krajnje upitna. U konačnom, odluka o produženom boravku, koja je mogla predstavljati konkretno olakšanje za roditelje, pretvorena je u primjer lošeg zakonodavnog procesa i političkog nadgornjavanja. Najveću cijenu takvog pristupa mogli bi platiti upravo oni kojima je pomoć bila namijenjena – roditelji i djeca, koji i dalje čekaju na jasnu i primjenjivu podršku“, upozorava Šušić.
Iz NVO „Banka hrane“ se pitaju zbog čega je težina podstanarskog života gradjana Podgorice vrijedna 150.000 eura uprkos, kako tvrde, ogromnom broju podstanara medju kojima je mnogo onih koji jedva sastavljaju kraj sa krajem, a produženog boravka skoro sedam puta više?
„Da li je toliko puta važnije par sati koje će provesti djeca nakon škole i to ne nužno ugrožena, od uslova u kojima djeca žive.Da li je kriterijum pomaganja socijalne politike stepen ugroženost ili nešto drugo?“, pitaju se iz te NVO. Naša sagovornica Marina Medojević, pak, podsjeća da uvodjenjem dječijeg dodatka nije ispoštovan kriterijum prihoda i primanja porodice, ali se nada da će socijalna poltika Glavnog grada ispraviti, kako tvrdi, tu nepravdu u svojim socijalnim servisima .
Kritičari upozoravaju da se na ovaj način stvara neravnoteža među roditeljima, dok jedni dobijaju značajnu finansijsku podršku, drugi, koji ne koriste produženi boravak, ostaju bez sličnih benefita, upozoravaju. Time se, kako navode, dodatno produbljuju nejednakosti, umjesto da se sistemski rješavaju.
