Ruski Gazprom Neft i Gazprom formalno su obavijestili Kancelariju za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija o svojoj spremnosti da se odreknu kontrole nad srbijanskim naftnim divom NIS-om, u većinskom ruskom vlasništvu, trećoj strani. – prenosi SEEbiz.
Paralizirajuće sankcije zaustavljaju isporuke sirove nafte i rizikuju zimsku nestašicu goriva u Srbiji, objavila je u utorak ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović.
„Ruska strana spremna je odreći se kontrole i utjecaja nad NIS-om trećoj strani“, objavila je Đedović Handanović na Instagramu, otkrivajući da je Srbija službeno podržala zahtjev za produženje izuzeća od sankcija vezano uz tekuće pregovore.
OFAC je već odgovorio s „određenim komentarima“, a Beograd se nada konačnoj odluci ove sedmice, dodala je, upozoravajući: „Vrijeme istječe… Građani ne smiju patiti i ostati bez goriva.“
Gazprom Neft drži 44,9% NIS-a, pri čemu Gazprom posjeduje 11,3%, a Vlada Srbije 29,9%, što Rusima daje efektivnu većinsku kontrolu od kontroverznog ugovora o privatizaciji iz 2008. vrijednog više od 400 miliona eura ulaganja.
NIS upravlja jedinom srpskom rafinerijom u Pančevu (godišnjeg kapaciteta 4,8 milijuna tona), opskrbljujući preko 80% domaćih goriva putem više od 400 benzinskih stanica širom regije.
Američke sankcije ruskom naftnom sektoru, uvedene u januaru 2025. i usmjerene na Gazprom Neft, stupile su na snagu u potpunosti 8. oktobra nakon višestrukih odgoda, zamrzavajući plaćanja NIS-u i zaustavljajući isporuke sirove nafte putem hrvatskog naftovoda JANAF.
Funkcioneri upozoravaju da rafinerija može raditi samo do 25. novembra bez nove nafte, iako bi zalihe mogle spriječiti neposredne nestašice.
Nagađanja se vrte oko potencijalnih kupaca. Mađarski MOL je predstavljen kao posrednik u upravljanju ili firme iz UAE-a kako bi se zaobišle sankcije bez potpune prodaje.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je lobirao kod nove Trampove administracije za pomoć, insistira na tome da nema „energetske krize“, ali obećava zaštitu srpskih interesa.
Ovaj potez označava rijedak ruski ustupak usred zapadnog pritiska na evropska energetska uporišta Moskve, budući da NIS doprinosi s do 9% budžeta Srbije.
Ranije ove godine, kratkotrajno zaustavljanje projekta zbog falsifikovanih dokumenata naglasilo je napetosti. Kako se zima približava, rješenje ovisi o odobrenju OFAC-a – neuspjeh bi mogao povećati cijene i prisiliti uvoz.
Gazpromove kompanije odbile su komentarisanje.
