Evropljani su praktično izbačeni sa tržišta malih automobila zbog pretjerano revnosnih političara, ali će u decembru Evropska komisija pokušati da ih ubijedi da to promijene. Takođe će morati da ubijedi ekološke lobi grupe da je ublažavanje politike opravdano. – prenosi Forbes.
Ova promjena stava zahtijevala bi ogroman zaokret u državnim regulativama i politici proizvođača. Stručnjaci ne očekuju gotovo nikakve promjene. Na sastanku Komisije 10. decembra takođe će se razmatrati zahtjevi industrije da se ublaži odluka koja zabranjuje prodaju novih automobila s motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem od 2035.
Evropska industrija zahtijeva izmjene pravila od Evropske unije kako bi se spasla od kineske konkurencije. Sada plaća cijenu godina pogrešnih koraka dok je pokušavala da proizvodi električna vozila koja bi zadržala funkcionalnost motora sa unutrašnjim sagorijevanjem. Ovu uzaludnu težnju ohrabrivala je Evropska unija, kreirajući pravila koja su olakšavala industriji da ostvaruje profit na velikim vozilima. Dok je ubijala potencijal jeftinih vozila za masovno tržište.
Da bi EV revolucija uspjela, mora se razviti masovno tržište. Još nije jasno da li će predloženi podsticaji za male automobile obuhvatati i vozila sa SUS motorima, kao i električne automobile.
Tržište osnovnih, najjeftinijih automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem, od oko 10.000 eura, na kojem su se nalazili modeli poput Fiat 500, Ford Ka, Citroen C1, Peugeot 108 i Renault Twingo, više ne postoji. Iako je ovaj trend počeo prije nego što su pravila usmjerena na forsiranje električnih vozila javnosti stupila na snagu 2021.
Prema podacima S&P Global Mobility, segment malih automobila će pasti 11,1 odsto u 2025.
„Ovo je dramatičan pad sa skoro 1,8 miliona prodatih automobila 2009. na nešto više od 500.000 u 2024. Sada, u značajnom zaokretu politike, Evropska komisija signalizira plan za oživljavanje ovog vitalnog segmenta. To bi moglo predstavljati prekretnicu za potrošače i automobilsku industriju kontinenta“, navodi se u izvještaju S&P-a.
EU je bila primorana na promjenu politike, jer je njen mandat da svi novi automobili i SUV vozila do 2035. moraju biti bez emisije ugljen-dioksida, zanemario činjenicu da su Kinezi godinama ispred u proizvodnji električnih automobila. Naravno, mogla je da osigura da svi novi automobili prodati 2035. budu električni. Problem je u tome što bi time uništila sopstvenu automobilsku industriju. Evropsko udruženje proizvođača automobila navodi da je automobilski sektor veliki poslodavac, koji obezbjeđuje 2,4 miliona radnih mjesta u proizvodnji i ukupno 13,2 miliona radnih mjesta.
Ova samonanesena rana bila je očigledna još u vrijeme kada su se ova pravila razmatrala, zbog ogromne kineske prednosti u proizvodnji električnih automobila, kao i vozila sa SUS motorima i hibrida. Čak ni nove carine od prošle godine, koje su dostizale i do 40 odsto, nisu imale veliki efekat. Predstojeći sastanak započeće debatu o oba pitanja. Da li treba ublažiti ili produžiti obavezu za 2035. i kako izmijeniti pravila za ulazne modele u okviru inicijative „Mali pristupačni automobili“.
Malo je vjerovatno da će ova inicijativa za male automobile uskoro dati rezultate.
„Milioni Evropljana žele da kupuju pristupačne evropske automobile. Ne smijemo dopustiti da Kina i drugi osvoje ovo tržište“, rekla je predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen) u govoru o stanju Unije u septembru.
Ovi manji automobili vjerovatno ne bi morali da uključuju skupu bezbjednosnu opremu poput naprednih sistema za pomoć vozaču. Takođe, imali bi manje stroga ograničenja emisija kako bi se povratila profitabilnost i snizile cijene.
Ovaj iznenadni mogući zaokret u politici možda je stigao prekasno da spasi Evropljane. Pravila, koja će u teoriji morati da odobri Evropski parlament, još su daleko od finalizacije.
Analitičar S&P Global Mobility-a, Jan Flečer, kaže da bi promjena pravila za male automobile mogla da potraje nekoliko godina prije nego što novi proizvodi stignu na tržište. Neki poslanici mogu se usprotiviti, dok će drugi vidjeti priliku da spasu postojeće fabrike ili čak privuku nove investicije.
„Mislim da će Stelantis i Reno biti dva proizvođača koji će veoma pažljivo posmatrati nova pravila. Pogotovo što su oni od početka godine uglavnom predvodili ovaj pritisak“, rekao je Flečer.
Generalni direktor Renoa, Fransoa Provost nedavno je izjavio da bi automobilske regulative trebalo zamrznuti na 10 do 15 godina kako bi se podstakao razvoj nove kategorije malih automobila. Predsjednik kompanije Stelantis, Džon Elkan (John Elkann), pozvao je EU da omogući proizvođačima da profitabilno proizvode male automobile, poput japanskih „Kei“ vozila koja su mala, jeftina i osnovna.
Evropski komesar za industriju Stefan Sežurn rekao je da je cilj da proizvođači mogu zarađivati na malim vozilima čija bi cijena bila između 15.000 i 20.000 eura. Ipak, mnogima se to čini suviše skupo. Cijena bliža 10.000 eura bila bi mnogo logičnija, prema mišljenju nekih stručnjaka.
Flečer je rekao da još mnogo toga treba odlučiti. Ostaje da se vidi i da li će Evropljani uopšte željeti veoma male automobile.
Žamel Taganza, potpredsjednik francuske konsultantske kuće Inovev, slaže se da inicijativa za male automobile izgleda veoma daleko od toga da postane ozbiljna. Taganza kaže da je Reno odbio ideju stvaranja posebnih regulativa za male, lagane i pristupačne automobile. Umjesto toga tražio je poreske olakšice za električne modele dimenzija i mogućnosti svojih sedana 4 i 5, zajedno sa fiksnim cijenama energije i poreskim podsticajima.
„Koncept ‘E-automobila’ i dalje je nepotvrđen. I tek treba da bude predmet razgovora između Evropske komisije i proizvođača automobila“, rekao je Taganza u mejl prepisci.
Kada će obim proizvodnje dostići nivo koji može napraviti razliku na evropskom tržištu?
„Teško je predvidjeti precizne količine. U najboljem slučaju, mogli bismo vidjeti povratak na nivo tržišnog udjela (malih automobila) dostignut tokom vrhunca između 2010. i 2012. godine. To je oko 10 odsto evropskog tržišta u to vrijeme“.
„Na osnovu projekcija za 2030, ako ova nova kategorija privuče kupce iz (nešto višeg) segmenta, pa čak i sa tržišta polovnih automobila, dostizanje oko milion prodatih jedinica u Evropi već bi se smatralo uspjehom, iako je to veoma optimistična procjena“, rekao je Taganza.
„Profitabilnost ostaje otvoreno pitanje. Samo proizvođači imaju jasan uvid u svoje marže. Međutim, bilo bi netačno pretpostaviti da proizvođači ulažu u ova vozila isključivo iz društvenih ili razloga mobilnosti“.
„Ono što je jasno jeste da industrija traži poreske olakšice za mala vozila kako bi sačuvala održivu strukturu troškova i, posljedično, profitabilnost. Suštinska poruka proizvođača je da nisu spremni da potpuno žrtvuju svoje poslovne modele zarad ciljeva društvene mobilnosti“.
„Što se tiče ciljeva za 2035, ako pročitamo između redova nedavnih izjava Evropske komisije, čini se sve vjerovatnijim da će ti ciljevi biti revidirani“, rekao je on.
Ekološka lobi grupa Transport & Environment, sa sjedištem u Briselu, nezadovoljna je predlozima. Tvrde da bi oni ne samo potkopali evropske ciljeve smanjenja CO₂, već i oslablili sposobnost evropske industrije da se takmiči sa Kinom.
„Uklanjanje ključnih EU pravila o emisijama CO₂ za automobile ne bi samo srušilo jedan od stubova Evropskog zelenog plana. Istovremeno bi evropske proizvođače automobila praktično poslalo u muzeje. Dok cio svijet prelazi na električna vozila, Evropa rizikuje da izgubi još jednu ključnu industriju u korist globalnih konkurenata“, rekla je Emili Kastenjo Bernardini (Emilie Casteignau Bernardini), menadžerka politike vozila u T&E, u mejl prepisci.
„Nažalost, neki u automobilskoj industriji, posebno Mercedes-Benz, žele da nastave da proizvode automobile koji zavise od uvozne energije. Time bi potrošačima nametnuli veće troškove. To bi Evropu zadržalo u istoj geopolitičkoj zavisnosti iz koje pokušavamo da izađemo i to bi bila greška. Istovremeno, postoji i rastući zamah, što vidimo kod Audija, Volva i Folksvagena (Volkswagen) ka elektrifikaciji svih modela u narednih 10 godina, smanjenju troškova za potrošače i izbegavanju lažnih rješenja. Biće zanimljivo vidjeti kako će se ove suprotstavljene vizije odraziti na sastanku 10. decembra“.
„Manji električni automobili su prijeko potrebni. Neki proizvođači su već izašli sa novim modelima, poput Renoa 5. Drugi moraju da unaprijede svoju ponudu. Možda ćemo 10. decembra vidjeti predlog nove definicije malih električnih automobila. To bi pomoglo državama članicama da podstaknu prodaju malih EV modela kroz subvencije i poreske olakšice“.
Jedan odgovor
Tržište osnovnih, najjeftinijih automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem, od oko 10.000 eura, na kojem su se nalazili modeli poput Fiat 500, Ford Ka, Citroen C1, Peugeot 108 i Renault Twingo, više ne postoji.