Napori Crne Gore ka članstvu u EU počinju da privlače više kapitala, ali i dalje postoji značajan jaz između trenutnih priliva i stvarnog investicionog potencijala zemlje – ocjenjuje za Pobjedu Rozalia Pal, viši ekonomista Ekonomskog odsjeka Evropske investicione banke.
Po njenim riječima neto strane direktne investicije dostigle su 531 milion eura 2025. godine, što predstavlja rast od osam odsto u odnosu na 2024. i ukazuje da je interesovanje investitora u porastu. – prenosi Pobjeda.
Priliv i potencijal
– Međutim, primjetan je jaz između trenutnih priliva i potencijala. Zemlja bi mogla višestruko imati bolje rezultate ako se nastavi reformski zamah. Kada je riječ o strukturi, nekretnine su dosljedno privukle najveći obim investicija, slijede turizam, energetika i infrastruktura – kazala je za Pobjedu Rozalia Pal.
Ona dodaje da će sljedeća faza investicione priče Crne Gore zavisiti od reformi i efikasnosti zelene tranzicije.
– Oni će omogućiti dublji pristup evropskim lancima vrijednosti, smanjiti prepreke za prekogranično poslovanje i ojačati institucionalni kredibilitet. U praksi, usklađenost sa standardima EU donosi manje birokratskih prepreka, snažniju zaštitu investitora i lakšu integraciju u evropske lance snabdijevanja. Ključni pokretač i za EU i za zemlje kandidate jeste regulatorna usklađenost, predvidljiva pravila i ulazak na Jedinstveno tržište. Podaci iz Izvještaja o investicijama EIB pokazuju da uklanjanje prekograničnih prepreka može povećati investicije preduzeća za oko 10 odsto, uz još veći rast ulaganja u nematerijalnu imovinu, koja predstavlja temelj produktivnosti i inovacija. Efekti razmjere Jedinstvenog tržišta jednako su snažni: ono je od 1980-ih podržalo približno četvrtinu svih novih investicija u EU – ističe Pal.
Za Crnu Goru, gdje je pristupanje EU glavni mehanizam za regulatornu harmonizaciju, po njenim riječima implikacije su jasne.
– Prvo, reforme smanjuju neizvjesnost i podstiču korporativne investicije. Jasno je da neizvjesnost najviše pogađa ulaganja u nematerijalnu imovinu. Usklađivanje politika za konkurentnost preduzeća, državne pomoći, javnih nabavki, ekoloških pravila, digitalnih usluga i nadzora smanjuje regulatorni rizik i podstiče kompanije da investiraju. Drugo, usaglašavanje produbljuje integraciju u lance vrijednosti EU. Konvergencija u oblasti transporta, energetike, ICT-a i standarda proizvoda smanjuje operativne troškove i otvara pristup širim tržištima, čineći Crnu Goru privlačnijom destinacijom za strane investitore. Treće, reforme unapređuju upravljanje i administrativnu efikasnost. Agenda EU za pojednostavljenje regulative pokazuje da administrativna opterećenja mala i srednja preduzeća (MSP) koštaju oko dva odsto prihoda. Okruženja sa manjim administrativnim opterećenjem više investiraju, naročito u zelenu i digitalnu tranziciju. Izvještaj o investicijama EIB-a takođe potvrđuje da u zemljama gde regulativa predstavlja manju prepreku za investiranje efekat transformativne podrške kroz javne politike povećava se za najmanje 35 odsto, kako na investicije, tako i na produktivnost – ističe Pal.
Za Crnu Goru, gdje su spori postupci izdavanja dozvola i administrativna neefikasnost i dalje su česte primjedbe, to predstavlja direktan instrument jačanja konkurentnosti, tvrdi Pal.
Sa lokalnim predstavništvom EIB Global otvorenim 2025. godine u Crnoj Gori, Banka je u mogućnosti da proširi svoju tehničku pomoć za pripremu i realizaciju strateških projekata kroz JASPERS i druge programe.
– To uključuje i ekspertsku podršku koja se trenutno sprovodi za Luku Bar, željezničku prugu Bar – Golubovci, reformu obrazovnog sistema i projekte komunalne vodne infrastrukture – poručuje Pal.
Energetska tranzicija
Što se tiče energetske tranzicije, ona smatra da je Crna Gora ispred mnogih zemalja u dekarbonizaciji elektroenergetskog sektora zahvaljujući hidroenergiji.
– Ipak, ubrzavanje zelene tranzicije postaje ključni faktor konkurentnosti dok se Evropa prilagođava stalnim energetskim šokovima. Obnovljivi izvori energije se moraju diverzifikovati, elektroenergetske mreže modernizovati, a energetska efikasnost unaprijediti. Solarna i vjetroenergija, skladištenje i digitalizovana fleksibilnost mreže igraće presudenu ulogu u zaštiti ekonomije od volatilnosti cijena i integraciji većeg udjela obnovljive energije. Kao banka Evropske unije, istražujemo mogućnosti za podršku energetskim projektima u zemlji, s ciljem povećanja njene spremnosti za integraciju na tržište EU – poručuje Pal.
Mehanizam EU za prekogranično prilagođavanje ugljenika (tzv. CBAM), kako objašnjava, dodatno povećava hitnost ovih reformi. Kako se izvoznici sa visokim emisijama ugljenika (aluminijum, čelik, cement, đubriva) suočavaju sa rastućim troškovima, Crna Gora mora povećati energetsku efikasnost, ubrzati modernizaciju procesa i primjenu niskougljeničnih tehnologija.
– Ovim bi se povećala produktivnost i ublažili kratkoročni pritisci. Paralelno sa velikim infrastrukturnim ulaganjima, potrebno je podržati i male biznise da povećaju energetsku efikasnost. EIB Global priprema novu kreditnu liniju od 50 miliona eura, u partnerstvu sa Razvojnom bankom Crne Gore, kako bi podržala dekarbonizaciju i modernizaciju domaće ekonomije – kaže Pal.
Kada je riječ o pristupu kapitalu za mala i srednja preduzeća, Istraživanje EIB o bankarskim trendovima pokazuje da zemlje Zapadnog Balkana uglavnom imaju stabilne kreditne standarde i povoljne uslove finansiranja, uz rast potražnje za kreditima (posebno za obrtni kapital).
– Međutim, prisutan je konstantan raskorak između dugoročnih investicionih potreba i sklonosti banaka ka riziku. Struktura kreditiranja još nije u potpunosti usklađena sa strateškim prioritetima Crne Gore, jer su banke oprezne kada su u pitanju ulaganja u nematerijalnu imovinu, poput digitalnih alata, vještačke inteligencije, vještina i organizacionog unapređenja.
Prošle godine zaduživanje kompanija kod banaka zabilježilo je rast od oko 20 odsto u odnosu na 2025. godinu, posebno u sektorima turizma, trgovine i građevinarstva. Međutim, kreditiranje namijenjeno dugoročnim investicijama i dalje je ograničeno. Mala i srednja preduzeća suočavaju se sa velikim preprekama za pristup zajmovima zbog ograničenog kolaterala, niske transparentnosti i slabijih bilansa – ističe Pal.
Ona smatra da bi kreditne linije EIB Global za male biznise mogle pozitivno da utiču na tržište, zahvaljujući dužim rokovima otplate i povoljnim uslovima. Takođe, instrumenti za rizične investicije, kao i garancije, omogućavaju da preduzeća koja ranije nijesu bila kreditno prihvatljiva dobiju zajmove, što je ključno za ulaganje u zelenu tranformaciju, digitalizaciju i inovacije.
Pročitajte još:
– Naša savjetodavna podrška pomaže da upravo ovakvi projekti postanu finansijski održivi, usklađeni sa taksonomijom EU, kroz pripremu dokumentacije za CBAM i unapređenje digitalne spremnosti. Podaci pokazuju da kompanije koje dobijaju finansiranje EIB Global investiraju 15 odsto više i ostvaruju pet odsto veću produktivnost. Sa 1,4 milijarde eura uloženih do sada, EIB Global namjerava da pomogne Crnoj Gori u izgradnji snažne investicione priče i sposobnosti da apsorbuje sve veće iznose grantova EU dostupnih kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan. Oni će se dodatno povećati kada zemlja postane članica EU. Naš fokus je jasan: podržati razvoj portfolija strateških investicija i ojačati tehničke kapacitete potrebne za njihovu realizaciju – zaključuje Pal.
Crna Gora previše zavisi od turizma
Pal naglašava da turistički sektor Crne Gore nastavlja da raste, ali njegov uspjeh postaje sve krhkiji. S obzirom na to da turizam čini približno četvrtinu BDP-a i dominira izvozom, ekonomija je u velikoj mjeri izložena sezonskim oscilacijama i spoljnim šokovima.
– Ograničen fiskalni prostor dodatno ograničava sposobnost države da ublaži padove, dok globalne turbulencije – uključujući sukob na Bliskom istoku 2026. godine, koji je povećao troškove goriva i poremetio avionske rute – prijete da učine dugolinijska putovanja skupljim. Kako bi obezbijedila dugoročni rast, Crna Gora mora preći na turizam veće vrijednosti koji traje tokom cijele godine i proširiti svoju ekonomsku osnovu. Ubrzavanje diverzifikacije ka digitalnim uslugama i dublja integracija u regionalne i EU lance snabdijevanja biće od ključnog značaja. Smanjenje zavisnosti od uskog, sezonskog modela turizma ključno je za izgradnju otpornije i konkurentnije ekonomije – poručuje Pal.
