Stres testovi banaka su jedan od najvažnijih alata finansijskih regulatora za provjeru otpornosti bankarskog sistema na krize. Kroz simulaciju teških, ali realnih ekonomskih scenarija, nadzorne institucije procjenjuju da li banke imaju dovoljno kapitala da izdrže recesije, tržišne šokove i finansijske potrese, bez ugrožavanja depozita građana i privrede. – prenosi portal Investitor.
Zašto su stres testovi postali važni
Globalna finansijska kriza 2007‑2009. pokazala je koliko su banke ranjive na nagle potrese. Da bi se spriječile ponovne panike i upotreba novca poreskih obveznika za spašavanje banaka, nadzornici su uveli stres testove. Ova vježba simulira ekstremne ali vjerovatne recesije kako bi se provjerilo imaju li banke dovoljno kapitala da apsorbuju gubitke i nastave opsluživati klijente.
Šta je stres test
Stres test je numerička simulacija koja ispituje koliko bi se kapital, prihodi i likvidnost banke urušili pod jakim ekonomskim šokovima. Međunarodni monetarni fond (MMF) objašnjava da se u stres testu procjenjuje solventnost – da li banka ima dovoljno kapitala da apsorbuje gubitke – i likvidnost – da li ima dovoljno gotovine da plati depozite i dugove.
Scenariji moraju biti teški ali realni; mogu uključivati pad cijena nekretnina od 30 %, masovne nezaposlenosti i oštar pad berzanskih indeksa. Banke koriste interne modele kako bi procijenile kako bi njihovi bilansi reagovali na takve šokove, a rezultati se provjeravaju od strane regulatora.
Kako se stres test sprovodi
Definisanje scenarija – Scenariji predstavljaju ekstremne recesije ili tržišne šokove. Ekonomisti u centralnim bankama, npr. Evropskom sistemu rizika (ESRB) i Evropskoj centralnoj banci (ECB), prave i “normalni” i “adverzni” makroekonomski scenario. U SAD‑u Federalne rezerve koriste najmanje dva scenarija i ažuriraju ih svake godine.
Simulacija bilansa – Banke, koristeći svoj softver, projektuju bilans na period od nekoliko kvartala pod tim scenarijima. Evropska agencija za bankarstvo (EBA) zahtijeva “bottom‑up” pristup pod zajedničkom metodologijom; u nekim segmentima primjenjuju se i “top‑down” projekcije. Federalne rezerve procjenjuju kako se kapital banke mijenja u hipotetičkoj recesiji i da li ostaje iznad minimalnih propisa.
Provjera i objava rezultata – Rezultate provjeravaju nacionalne institucije. U EU EBA i nadzorna tijela provjeravaju tačnost modela i objavljuju banku po banku, što povećava disciplinu tržišta eba.europa.eu. Američke Federalne rezerve objavljuju rezultate i koriste ih za određivanje kapitalnog jastuka za stres (stress capital buffer).
U Ujedinjenom Kraljevstvu Banka Engleske istovremeno testira bilanse više banaka pod zajedničkim scenarijem kako bi procijenila otpornost sistema i sposobnost banaka da nastave finansirati domaćinstva i firme.
Ko sprovodi stres testove
U Sjedinjenim Državama, Bord guvernea sistema Federalnih rezervi sprovodi godišnje Dodd‑Frank Act Stress Tests i Comprehensive Capital Analysis and Review (CCAR). Testovi ocjenjuju da li su banke kapitalizovane da izdrže krizne uslove i nastave da izmiruju obaveze i daju kredite. Banke sa imovinom većom od 100 milijardi dolara obavezne su da same provode stres testove i objavljuju rezultate.
U Evropsko unij, Evropska agencija za bankarstvo (EBA) koordinira EU‑široki stres test u saradnji sa ECB‑om, Jedinstvenim nadzornim mehanizmom (SSM), ESRB‑om i nacionalnim nadzornicima. Metodologija je zajednička i primjenjuje se na 64 najveće banke koje čine oko 75 % ukupne aktive EU. EBA razvija metodologiju, pruža smjernice za kontrolu kvaliteta i objavljuje objedinjene rezultate
Banka Engleske i njeni odbori – Financial Policy Committee (FPC) i Prudential Regulation Authority (PRA) – od 2014. sprovode konkurentne stres testove u toj zemlji. Testovi pod zajedničkim scenarijem omogućavaju nadzornicima da procijene otpornost svake banke i sistema u cjelini te da provjere hoće li banke nastaviti podržavati domaćinstva i biznise u recesiji.
Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka koriste stres testove u sklopu Programa ocjene finansijskog sektora (FSAP) kako bi procijenili sistemske rizike u zemljama. Za razliku od nacionalnih testova fokusiranih na pojedinačne banke, ovi testovi analiziraju ranjivosti cijelog finansijskog sistema i predlažu mjere za smanjenje rizika.
Cilj i značaj stres testova
Očuvanje finansijske stabilnosti. Federalne rezerve navode da stres test provjerava da li banke imaju dovoljno kapitala da apsorbuju gubitke, ispune obaveze prema kreditorima i partnerima i nastave da odobravaju kredite domaćinstvima i preduzećima.
EBA ističe da test pomaže da se utvrdi da li je kapital koji su banke akumulirale dovoljan da pokrije gubitke i podrži ekonomiju tokom krize.
Stres testovi otkrivaju gdje su bilansi banaka ranjivi – npr. prevelika izloženost određenoj industriji ili geografskom području – i omogućavaju ranije donošenje mjera (povećanje kapitala, smanjenje dividendi ili promjena poslovne strategije).
Objavljivanjem rezultata, posebno EU‑širokih testova, regulator podstiče banke da ojačaju bilanse i obezbjeđuje transparentnost prema investitorima i štedišama. Takva otvorenost doprinosi obnovi povjerenja u bankarski sistem poslije kriza.
U SAD‑u rezultati stres testova se koriste za izračunavanje stres kapitalnog jastuka – dodatnog sloja kapitala koji banke moraju držati iznad minimalnih zahtjeva. Banke koje padnu na testu moraju smanjiti dividende i otkup akcija kako bi ojačale kapital.
Kritike i ograničenja
Stres testovi nijesu savršeni. Neki ekonomisti tvrde da mogu biti previše rigorozni, pa banke drže više kapitala nego što je potrebno i time smanjuju kreditiranje privrede. Drugi smatraju da nedovoljna transparentnost modela stvara neizvjesnost i povećava troškove za banke. MMF naglašava da stres testovi moraju biti dio šireg okvira nadzora, jer se oslanjaju na pouzdane podatke i ne mogu obuhvatiti sve vrste rizika.
Stres testovi su postali obavezna vježba za najveće banke u svijetu. U suštini, oni predstavljaju zamišljeni finansijski potres koji provjerava koliko su banke otporne na loša vremena i da li će nastaviti da služe ekonomiji. Uspješan prolazak kroz stres test donosi povjerenje ulagača i klijenata, dok negativni rezultati podstiču pravovremeno jačanje kapitala. Iako ne mogu predvidjeti svaku krizu, stres testovi ostaju važan alat za očuvanje stabilnosti i zdravlja bankarskog sektora.
