Iako trenutno direktna davanja crnogorskim poljoprivrednicima čine preko polovinu ukupnog agrobužeta, ulaskom Crne Gore u Evopsku uniju (EU) taj udio će morati značajno da se smanji. To su, između ostalog, kazali Pobjedi iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV), naglašavajući da još nemaju preciznu informaciju koliko će ovogodišnji agrobudžet iznositi, pa samim tim ni koliko će biti opredijeljeno iz državnog budžeta, ni koliko iz evropskih fondova.
Navode da su tražili povećanja na određenim budžetskim linijama te da im je na pojedinim to i odobreno. Najviše će, kako najavljuju, biti opredijeljeno za direktna davanja, odnosno premije po hektaru, po grlu, litru proizvedenog mlijeka, te za sir.
– Preporuka, ali i obaveza Crne Gore jeste da u trenutku pristupanja EU 2028. godine ovaj udio iznosi 13 odsto ukupnog budžeta. U narednom periodu neophodno je opredijeliti veća sredstva za ekosheme, kao i za povećanje iznosa premija za održivo korišćenje livada i pašnjaka – kazali su iz Ministarstva poljoprivrede, dodajući da su ispregovarali da se zbog specifičnosti sektora, nivo premija za mlijeko zadrži na istom nivou.
Zahtjevi poljoprivrednika
Nedavno su poljoprivrednici iz cijele Crne Gore organizovali protest zbog lošeg stanja u ovom sektoru ocjenjujući da je to rezultat loše agrarne politike. Poručili su da se bez agrobudžeta od najmanje pet odsto državnog budžeta ne može govoriti o razvoju te da je neophodno zaštititi domaću proizvodnju, obezbijediti ravnopravne uslove na tržištu i kontrolu uvoza. Smatraju da to što uvoz hrane konstantno godinama raste nije slučajnost, već direktna posljedica pogrešne agrarne politike i dugogodišnjeg nečinjenja institucija. Problematizovali su to što je prošle godine, kada se oduzmu evropski fondovi, država opredijelila 66 miliona eura za poljoprivredu, od čega je značajan dio otišao na administrativne troškove ministarstva i uprava, te staračke naknade. Zato je, kako su naveli nezadovoljni poljoprivrednici, za direktnu podršku proizvodnji hrane svim poljoprivrednim sektorima ostalo oko 30 miliona eura, što je 0,8 odsto ukupnog državnog budžeta. S druge strane, kako su naglasili, uvoz hrane i pića se približava milijardi eura.
U Ministarstvu poljoprivrede smatraju opravdanim zahtjeve poljoprivrednika da se iznos agrobudžeta podigne na pet odsto državnog budžeta, u dijelu koji se odnosi na investicione mjere i na kreiranje mjera koje su u skladu sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom.
– Formiranje budžeta trebalo bi biti koncipirano na osnovu baze poljoprivredne proizvodnje i planiranog broja aplikanata po pojedinim mjerama – kazali su Pobjedi iz Ministarstva poljoprivrede.
Saglasni su da se domaća proizvodnja suočava sa brojnim poteškoćama kao što su visoke cijene inputa, ograničena upotreba mehanizacije na malim gazdinstvima i usitnjenost proizvodnje.
Ocjenjuju da sve to direktno i negativno utiče na cijenu proizvoda.
– U narednom periodu poseban fokus biće stavljen na zaštitu proizvoda sa geografskom oznakom, formiranje kooperativa i zajednički nastup na tržištu, kako bi se obezbijedili kvalitet, kontinuitet i cjenovna konkurentnost. U pojedinim granama poljoprivredne proizvodnje Crna Gora ima komparativne prednosti, koje će biti prepoznate kroz mjere agrarne politike kao grane od posebnog značaja, uz aktivnosti usmjerene na povećanje obima njihove proizvodnje. U granama u kojima ne postoje komparativne prednosti, fokus će biti na transformaciji konvencionalnih proizvođača u organske, sa ciljem da proizvodi iz ovog segmenta postanu konkurentni na tržištu organskih proizvoda – kazali su iz Ministarstva, dodajući da je ukrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta i udruživanje proizvođača od značaja za jačanje konkurentnosti u susret ulasku na jedinstveno evropsko tržište.
Nezadovoljni ribari
Nakon privremenog zatvaranja poglavlja koje se odnosi na ribarstvo, predsjednik Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore Marko Kise je javno pitao kakva je njihova korist od toga. Naglasio je da je u septembru prošle godine s ministrom poljoprivrede Vladimirom Jokovićem dogovoreno formiranje međuresorne radne grupe, ali da se po tom pitanju i dalje ništa ne dešava.
Kise optužuje Jokovića da ga rješavanje problema u ribarstvu ne interesuje, ali i Brisel dodajući da ,,EU samo misli kako što prije da prigrabi Crnu Goru u geopolitičkom i geostrateškom interesu“, imajući u vidu da je poglavlje zatvoreno prije nego su problemi ribara riješeni.
Predstavnici ribara su u ponedjeljak imali sastanak sa predstavnicima Delegacije EU, povodom rješavanja problema u crnogorskom ribarstvu. Kise je novinarima nakon tog sastanka najavio da ako se uskoro ne formira radna grupa, ribari vjerovatno krenuti u neku radikalizaciju, ne preciziravši kakve bi korake mogli preduzeti.
Pročitajte još:
Iz Ministarstva poljoprivrede su Pobjedi potvrdili da radna grupa nije formirana prebacujući krivicu na Ministarstvo finansija. Dodali su da je zadatak te grupe rješavanje problema u sektoru ribarstva, uključujući nedostatak sigurnih vezova, subvencionisano gorivo, kao i obeštećenje ribara zbog uticaja kruzera na stanje ribljeg fonda.
– Zbog intenziteta obaveza u dijelu EU integracija, neka ministarstva, konkretno Ministarstvo finansija, još nijesu imenovala predstavnike, zbog čega se radna grupa još uvijek nije sastala. Očekujemo da će sastav grupe uskoro biti kompletan i da će se sagledati mogućnosti prevazilaženja teškoća sa kojima se ribari suočavaju već dugi niz godina, posebno ribari iz Bokokotorskog zaliva – navode iz Ministarstva poljoprivrede.
Novo preduzeće Šume Crne Gore preuzelo nadležnosti
Iz Ministarstva poljoprivrede su Pobjedi kazali da je novo državno preduzeće Šume Crne Gore registrovano u Centralnom registru privrednih subjekata te da je od početka godine preuzelo nadležnosti definisane Zakonom o šumama.
– Shodno odluci Vlade Crne Gore državnom preduzeću je u 2025. godini opredijeljeno 100.000 eura, u 2026. godini milion eura, uz mogućnost kreditnog zaduživanja u iznosu od deset miliona eura uz garanciju Vlade – kazali su iz Ministarstva poljoprivrede.
