Uvođenje Integrisanog informacionog sistema (IRMS) predstavlja najdublju tehnološku reformu Poreska uprava Crne Gore u posljednje dvije decenije. Iako su poruke iz institucije optimistične, pravo pitanje za građane i privredu glasi: šta će se u praksi promijeniti već u prvim sedmicama januara – i hoće li sistem izdržati realni pritisak? – prenosi portal Investitor.
Od šaltera do par klikova: najveći pomak za biznis
Najkonkretnija i najvidljivija promjena odnosi se na registraciju firmi i zaposlenih, koja se po prvi put u potpunosti seli online. To znači kraj višestrukih dolazaka u Poresku upravu, čekanja i improvizacija – naročito važno u turističkoj sezoni, kada se zapošljavanje često odvija “u hodu”.
Kako je ranije pojasnila pomoćnica direktora u Sektoru za informacione sisteme u Poreskoj upravi Snežana Drobnjak, preduzeće će od 1. januara moći da se registruje isključivo digitalno, dok će prijava i odjava zaposlenih trajati svega nekoliko minuta. Za mikro i mala preduzeća, ovo je vjerovatno najveće administrativno rasterećenje u posljednjih deset godina.
Stabilnost sistema: ključni test u prvih 10 dana
Ipak, iskustva regiona pokazuju da tehnološke reforme najčešće ne padaju na ideji – već na implementaciji. V.d. direktor Poreske uprave Sava Laketić najavio je testni period početkom januara i punu stabilizaciju sistema do 12. januara.
To praktično znači da će prvih desetak dana rada IRMS-a biti presudni. Ako sistem izdrži istovremene prijave firmi, radnika i redovne poreske obaveze bez zastoja – povjerenje javnosti će brzo rasti. U suprotnom, rizik od frustracija i vraćanja na “papir i telefon” ostaje realan.
Veliki podaci, veća kontrola i manje sive ekonomije
IRMS donosi i nešto što do sada nije postojalo: sve podatke o poreskim obveznicima na jednom mjestu. Upravo tu leži najosjetljiviji, ali i najvažniji dio reforme.
Centralizovani podaci omogućavaju precizniju analizu rizika, selektivne kontrole umjesto masovnih inspekcija, pravičniju primjenu poreskih propisa te efikasnije suzbijanje sive ekonomije.
Za državu, to znači bolju naplatu. Za uredne poreske obveznike – manje pritiska. Za one koji posluju u sivoj zoni – znatno manji manevarski prostor.
Prihodi rastu, ali dug ostaje upozorenje
Podaci o naplati poreza u 2025. godini dodatno pojačavaju značaj reforme. Iako su prihodi iznad plana za oko 35–40 miliona eura, ukupni poreski dug i dalje prelazi 750 miliona eura, uz rast od gotovo 90 miliona u odnosu na prošlu godinu.
To jasno pokazuje da digitalizacija sama po sebi nije čarobni štapić – ali jeste preduslov za ozbiljnu fiskalnu disciplinu. Bez kvalitetnih podataka i analitike, borba protiv dugova ostaje spora i selektivna.
IRMS je, bez dileme, jedan od najambicioznijih projekata javne uprave u Crnoj Gori. Ako sistem u januaru funkcioniše stabilno i intuitivno, Poreska uprava bi mogla postati rijedak primjer uspješne digitalne reforme države.
Ako ne – građani i privreda će vrlo brzo izgubiti strpljenje.
Zato januar neće biti samo početak nove godine, već i prvi ozbiljan test digitalne države u praksi.
